- Od potencijalnog osnivača banke očekuje se da svoju sposobnost vođenja institucije dokaže kvalitetom podnesenog zahtjeva, a poznavanje i sposobnost praćenja regulative pokaže time što će zahtjev sadržavati sve propisane elemente. To ovdje nije bio slučaj – obrazlaže HNB u priopćenju u kojemu ponovno objašnjavaju zašto Etičnoj banci nisu dali odobrenje za rad.
Objašnjavaju kako Zadruga za etično financiranje kao osnivač Ebanke d.d. (Etične banke) nije dokazala da su osigurana sredstva za inicijalni kapital banke, što je uvjet za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije prema članku 65. Zakona o kreditnim institucijama.
>>> Snaga i Udruga Franak podržavaju osnivanje etične banke
- Statutom Etične banke predviđen je kapital od 80 milijuna kuna, a Zakonom o kreditnim institucijama propisan je za banku inicijalni kapital od najmanje 40 milijuna kuna. Prikupljanje takvih iznosa osnivač banke nije dokumentirao ni prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad Etične banke 11. listopada 2016. godine, niti nakon što je HNB je 15. studenog 2016. zatražio od Zadruge za etično financiranje da u roku od tri mjeseca (a ne do 31. svibnja 2017.) dostavi dodatnu dokumentaciju kojom će dokazati da je ispunjen taj, kao i svi drugi uvjeti za izdavanje odobrenja za rad – objašnjavaju iz HNB-a.
Ističu kako je zakonski zahtjev da sredstva za osnivanje budu izdvojena u trenutku podnošenja zahtjeva. Izjavljujući da bi ta sredstva bila prikupljena do 31. svibnja 2017. g. Jeras potvrđuje argumentaciju iz rješenja HNB-a: odobrenje za rad banke nije bilo moguće izdati jer dokaz o prikupljanom inicijalnom kapitalu banke nije bio priložen dokumentaciji. A nije niti mogao biti jer sredstva nisu ni bila prikupljena.
- S obzirom da zadruga ne raspolaže potrebnim kapitalom, osnivač je planirao povećanje temeljnog kapitala iz uloga članova, i to na osnovu obvezne uplate 12,5 posto iznosa traženog kredita u obliku dodatnog zadružnog uloga pravnih subjekata. No, tako prikupljeni kapital ne može se priznati u redovni osnovni kapital – napominju iz HNB-a. Upozoravaju kako posredno korištenje sredstava kredita za povećanje temeljnog kapitala u suprotnosti je s Uredbom (EU) br. 575/2013 koja propisuje da instrumenti kapitala moraju biti plaćeni, a da njihovu kupnju, izravno ili neizravno ne financira institucija.
>>> Jeras: Banka u vlasništvu građana nije u interesu velikim igračima
Nadalje, regulator tvrdi da je Statut Etične banke u suprotnosti s Zakonom o kreditnim institucijama. Taj statut propisuje da se temeljni kapital može povećati ulozima u novcu, stvarima i pravima, što je protivno odredbama Zakona prema kojemu se temeljni kapital kreditne institucije može povećavati samo ulozima u novcu, a samo iznimno u jasno propisanim slučajevima u pravima, dok je ulaganje stvari isključeno kao mogućnost.
Isto tako, predloženo vodstvo Etične banke također ne ispunjava odredbe Zakona, kao ni kadroviranje i sistematizacija radnih mjesta.
Ovdje pročitajte cijelo obrazloženje.