Banke su obilno likvidne, novac je jeftiniji nego ikada prije i kao što je prije nekoliko dana izjavio predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi kapitala ima kao pijeska u pustinji. To potvrđuje i Hrvatska narodna banka (HNB), koja je između ostalog uvela strože kriterije za odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita. Iz HNB-ove Direkcije za ekonomske analize potvrđuju kako je obilje neiskorištene likvidnosti prije svega rezultat deviznih intervencija, pri čemu HNB uglavnom kupuje eure od poslovnih banaka povlačeći ih s deviznoga tržišta te istovremeno kreira kune koje završavaju na transakcijskim računima banaka kod HNB-a.
– Uz višak kunske likvidnosti zamjetan je i višak devizne likvidnosti banaka koji podrazumijeva likvidna devizna potraživanja iznad iznosa koji banke moraju održavati (17 posto deviznih obveza). Tako je krajem siječnja ove godine višak devizne likvidnosti banaka iznosio 1,2 milijardi eura dok je krajem kolovoza i rujna 2018. godine, zbog sezonskih utjecaja, bilježio razine veće od tri milijarde. Za razliku od kunskoga viška, devizni višak likvidnosti banke ne drže kod HNB-a već u raznim likvidnim potraživanjima u stranoj valuti. Ta sredstva predstavljaju značajan dodatni izvor međunarodne likvidnosti zemlje, povrh međunarodnih pričuva HNB-a koje su na rekordnim razinama – objašnjavaju u HNB-u.
Guverner HNB-a Boris Vujčić zajedno s kolegama iz regije i najistaknutijim stručnjacima iz bankarskog i financijskog sektora sudjelovat će na 7. Susretu guvernera i bankara regije koji se održava 14. i 15. ožujka u Savudriji. Prijavite se!
Kada se govori o višku likvidnosti i kreditiranju (gospodarstva), veza nije čvrsta i postojana. Naime, banke kredite odobravaju kroz proces sekundarne emisije novca, pri čemu razina viška likvidnosti ili rezervi kod središnje banke nisu od presudne uloge za odobravanje kredita. To, kažu u HNB-u, ilustrira i činjenica da su viškovi likvidnosti u razdoblju prije krize bili zanemarivi, uz izrazito dinamični kreditni rast, dok su sada na rekordnim razinama uz blagu kreditnu aktivnost.
– No, iako ne postoji izravna veza, postojanje viška likvidnosti može neizravno utjecati na proces stvaranja kredita kroz nekoliko kanala. Veliki viškovi likvidnosti mogu pridonijeti smanjenju troškova financiranja banaka kroz smanjenje kamata na međubankarskom novčanom tržištu na kojemu banke međusobno trguju viškovima novčanih sredstava. Smanjenje kratkoročnih troškova financiranja banaka moglo bi utjecati na smanjenje kamatnih stopa na nove kredite, što bi trebalo povećati kreditnu potražnju i dovesti do rasta kreditiranja gospodarstva. Drugo, velikim rastom viškova likvidnosti zamjetno je porastao i udjel te imovine u ukupnoj imovini banaka. Kako banke ne ostvaruju nikakav prihod od te imovine ili je on čak negativan kao u eurozoni, smanjuje se prosječni prinos na ukupnu imovinu, što bi opet trebalo potaknuti banke na novo kreditiranje. Treće, u gospodarstvima u kojima je domaća valuta svjetska rezervna valuta s razvijenim tržištima vrijednosnih papira, poput SAD-a, eurozone i Japana, programi kvantitativnoga popuštanja (kupnja obveznica) središnje banke također su zamjetno povećali viškove likvidnosti. Kupnja obveznica djeluje na rast cijena i smanjenje prinosa na te vrijednosne papire, a to utječe i na cijene ostalih vrsta imovine koje investitori smatraju supstitutima i dovodi do smanjenja troškova financiranja svih sektora gospodarstva – zaključuju u HNB-u.