Statistički ured Europske unije potvrdio je u nedavnom istraživanju ono što u Hrvatskoj ionako svi znaju, da je 28. članica pri dnu prema potrošnji po stanovniku u prošloj godini. S Rumunjskom i Bugarskom u skupini je članica s više od 40 posto manjom stvarnom osobnom potrošnjom (AIC, Actual Individual Consuption) od europskog prosjeka. Riječ je o pokazatelju materijalne dobrobiti kućanstava izraženoj u standardu kupovne moći (PPS, Purchasing Power Standard), mjernoj jedinici kojom se Eurostat koristi u suradnji s OECD-om. Najlošija je situacija u Bugarskoj, s 53 posto prosjeka EU, a najbolje u majušnome Luksemburgu, koji se nalazi na 137 posto europske sredine. Ukupno je deset članica prebacilo prosjek, pa su se tako iza bogatog vojvodstva smjestili Njemačka (120 posto), Austrija, Danska, Belgija, Finska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Nizozemska i Švedska, sve s deset ili dvadeset posto više AIC-a po stanovniku od prosjeka.
Potrošnja nam posljednjih godinu dana raste, ali u odnosu na EU zaostajemo. S Rumunjskom i Bugarskom u skupini smo članica s više od 40 posto manjom stvarnom osobnom potrošnjom od prosjeka EU.
Najbolji i najlošiji Većina članica u mnogo je lošijoj kategoriji koja obuhvaća i do 30 posto ispod prosjeka, njih 13, s time da tu najbolje stoje Italija, Irska i Cipar koje su do 10 posto ispod prosjeka. Slijede Španjolska, Litva, Portugal i Malta (između 10 i 20 posto ispod prosjeka), zatim Slovenija, Slovačka, Češka, Grčka, Poljska i Estonija (između 20 i 30 posto ispod prosjeka), a u razredu pred dnom, u kojemu su Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, još su se uspjele spasiti Latvija i Mađarska (između 30 i 40 posto). Ni tu Hrvatska nije isplivala na vrh; preskočila ju je Rumunjska (59 posto prosjeka u usporedbi s 58 posto) ostavivši je malo iznad Bugarske (53 posto), s tim da su obje ozbiljne suparnice rasle od 2013. do 2015. za razliku od Hrvatske. U tom su razdoblju osim spomenute dvije članice rasle Litva i Estonija, a najveći pad zabilježio je Luksemburg pljusnuvši sa 145 na 137 posto.
Eliminiranje razlika AIC se, inače, sastoji od dobara i usluga koje su pojedinci doista upotrebljavali, neovisno o tome tko ih je platio (kućanstva, vlade ili neprofitne organizacije). Taj pokazatelj, objasnili su u Eurostatu, pogodan je jer na njega ne utječe razlika među zemljama u organizaciji nekih važnih usluga kojima se koriste kućanstva, poput zdravstvenih ili obrazovnih. PPS je pak umjetna valuta koja eliminira razlike u cijenama među državama, što znači da jedan PPS kupuje jednaku količinu robe i usluga u svim zemljama.