Na negativne trendove jačanja uvoza nasuprot izvozu upozorio je predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago na poslovnom skupu pod nazivom - Ekonomske politike Republike Hrvatske i očekivanja za 2018. godinu (hotel Aristos u Buzinu).
Bago je istaknuo kako je cilj hrvatskih izvoznika - uočavati procese u hrvatskom društvu koji mogu utjecati na hrvatski izvoz.
"Pokrenuli smo već nekoliko tema - poput problema iseljavanja mladih, o digitalizaciji kao temi nismo previše zadovoljni na način koji se o tome raspravlja", naglasio je Bago upozoravajući kako često izostaju ozbiljne analize o tome kako se prezentiraju podaci koji se prikupljaju od strane državnih agencija (poput Državnog zavoda za statistiku, DZS).
>>>Hrvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci porastao 13,9 posto, uvoz 10,3 posto
Bago je upozorio kako je pao trend izvoza industrijskih proizvoda iz Hrvatske. Naime 2012. godine je on iznosio 130 milijardi kuna, dok je 2016.godine iznosio 10 milijardi kuna manje. S druge strane statistike uvoza i dalje rastu, što prema predsjedniku udruženja izvoznika - ima za posljedicu zatvaranje tisuća radnih mjesta.
Marić: javne financije su stabilne, a reforme se nastavljaju
Ministar financija Zdravko Marić želio je pak istaknuti optimistične statistike te skupu poslati dvije važne poruke - o stabilnosti javnih financija te nastavku strukturnih reformi.
Marić je kao pozitivnu stvar istaknuo i kako je hrvatski izvoz "nakon dugo vremena prešao granicu od 50 posto BDP-a", no i priznao kako postoji "problematika uvozne ovisnosti", odnosno da se za oko pola eura izvoza – uveze 1 euro robe.
Također je naveo niz problematičnih sektora koji smanjuju konkurentnost i rast hrvatskog gospodarstva - poput zdravstvenog sustava (kojem nedostaje fiskalna održivost), neučinkovitost javne uprave i previše agencija (za koje se često ne zna koja im je svrha), neefikasno pravosuđe (i neujednačene presude), obrazovni sustav (koji nije povezan s tržištem rada), mirovinski sustav (koji ima nepovoljan omjer zaposlenih i umirovljenika) te potrebu za poreznim rasterećenjem.
>>>Hrvatska mreža poslovnih anđela i Hrvatski izvoznici ugovorili suradnju
No Marić je najviše istaknuo pozitivne trendove iz 2017.godine - poput razine od 3 posto gospodarskog rasta, kao i razine od 3,2 posto koja se očekuje iduće godine.
"Kada je kriza u Agrokoru počela jačati prognoze su pale, no sada su vraćene na početne projekcije od 3,2 posto", naveo je ministar.
"Visok je doprinos izvoza – on je glavni koji pokreće gospodarski rast. Efekt je za 2017.godinu neutralan. Trebamo smanjiti uvoznu komponentu, a to možemo samo jačanjem domaće proizvodnje", zaključio je Marić dodajući kako i trgovina na malo jača, oporavlja se i graditeljstvo, a planiraju se i sufinanciranja (novcem iz EU) velikih infrastrukturnih projekata. Ipak je istaknuo kako glavna poluga treba biti prema tržištu rada.
Porezna politika mora biti stabilna
"To je jedna poruka s kojom sam išao prema stranim investitorima i taj preokret je prepoznat u odnosu na vrijeme kada smo nerealno planirali te stavke. Sada imamo realne projekcije. Te trendove planiramo nastaviti i dalje – odgovorno trošenje proračuna, kontrola. Smanjivanje deficita i duga, porezna rasterećenja – treba iskoristiti proračun za to", optimistično je nastavio Marić ustvrdivši kako će daljnji smjer politike biti – smanjenje stopa poreza na dobit, poput povećanja praga za ulazak u sustav PDV-a, s 230 na 300 tisuća kuna.
Marić je najavio i kako se planiraju daljnja porezna rasterećenja za vozila "kako bi pomladili vozni park".
Uvođenje eura
Na okruglom stolu su uz Marića i Bagu sudjelovali i Branko Grčić (predsjednik saborskog Odbora za turizam), Ante Žigman (viši savjetnik guvernera HNB-a), Luka Burilović (predsjednik HGK) te Marijana Ivanov (Ekonomski fakultet).
>>>Darinko Bago: Izvoznici pozdravljaju što brži ulazak u eurozonu
Sudionici su odgovarali na pitanja auditorija u vezi aktualnosti – poput plana za uvođenje eura i aktivnosti HNB-a u provođenju monetarne politike koja će ojačati gospodarsku poziciju Hrvatske, a time i hrvatski izvoz.
Kao jedan od problema hrvatskog gospodarstva, uz one o kojima se već čulo u prethodnim izlaganjima – spomenuta je korupcija.