17. travanj 2019.

Hrvatski studenti u raljama statistike: Do posla teže dolaze samo diplomci u Grčkoj i Italiji

Hrvatski studenti nakon diplome mogu biti iznimno ponosni ako odmah nađu posao jer je naša domovina po stopi zapošljivosti diplomaca na najnižim razinama u Europskoj uniji. Tranzicijske zemlje daleko su odmakle u odnosu na Hrvatsku koja je ostala pri dnu još jedne europske ljestvice.

Od 28 zemalja koje predvodi Malta s ultravisokom stopom zapošljivosti diplomaca od 94,5 posto, Hrvatska se plasirala na neugledno 26. mjesto sa stopom zapošljivosti od 65,9 %posto. Taj plasman je tim gori što čak nismo dosegli ni europski prosjek iz 2014. koji je bio 76 posto. Ne moramo ni govoriti da je taj prosjek 2017. već skočio na nedostižnih 80,2 posto. Od Hrvatske su gore samo Grčka (52 posto) i Italija (55,2 posto) s kojima se uopće ne bismo željeli uspoređivati s obzirom na gospodarsku dramu kroz koju je Grčka prošle i na najave prema kojima bi Italija mogla biti ‘epicentar‘ nove europske financijske krize.

Sve tranzicijske zemlje pobjegle su visoko iznad i postaju neuhvatljive, pokazuje ljestvica zapošljivosti diplomaca u europskim zemljama koju su za  theknowledgeacademy.com izradili obrazovni stručnjaci na temelju podataka o studentima koji su nedavno diplomirali i imaju između 20 i 34 godina.

Iza Malte, pri vrhu ljestvice nalazi se Njemačka (90,9 posto), Nizozemska (90,4 posto), Češka (89,9 posto), Austrija (89,4 posto), Luksemburg (88,5 posto) i Švedska (88,3 posto). Ne zaostaje puno ni Ujedinjeno Kraljevstvo (86,6 posto), a slijede ga Mađarska (84,7 posto), Litva (83,9 posto), Irska (83,6 posto), Danska (82,9 posto), Poljska (82,1 posto) i Belgija (81,9 posto).

Naša susjeda Slovenija na 15. je mjestu s 81,6 posto, a u stopu je prate Estonija i Slovačka s po 81,5 posto, dok je Portugal nešto ispod njih s 80,7 posto.

U tim se zemljama težnja da se prosjek zapošljivosti diplomaca u Europi poveća na 82 posto do 2020. i ne čini kao nemoguća misija.

Međutim, zemljama koje su na donjem dijelu ljestvice, to bi mogao biti malo teže izvediv zadatak.

Hrvatska, koju su prešišale i Latvija (78 posto), Bugarska (77,7 posto), Finska (77 posto), Rumunjska (76 posto) te Francuska (74,4 posto), Španjolska (71,9 posto) i Cipar (71,5 posto), trebala bi se ozbiljno zapitati što čini krivo i što može bolje.

- Nismo svjetlosnim godinama daleko od uspostave novog prosjeka za kojim žude zemlje članice EU. Gotovo polovina zemalja EU već je dosegla tu razinu, a neki su je čak i premašili. Stoga bi ova ljestvica trebala poslužiti kao nadahnuće zemljama s nižim stopama poput Grčke, Italije i Hrvatske, da poboljšaju uvjete za svoje diplomce. Na kraju, ulaganje u obrazovanje diljem Europe svima će nam biti na korist. Ako proizvedemo uspješne diplomce, možemo stvoriti održivu radnu snagu samouvjerenih i kompetentnih diplomaca koji su spremni sve nadići - komentirao je Joseph Scott, glasnogovornik theknowledgeacademy.com.