Energično, veselo, hrvatsko blago na četiri noge - međi u nedjelju, 12. veljače navršit će 14 godina. Uzgajivačima je tužno što većina čitatelja neće iz uvodne rečenice prepoznati da je riječ o sedmoj nacionalnoj autohtonoj pasmini, malom međimurskom psu te su zamolili medije da poklone malo prostora toj pasmini koja je, kažu, tjelesnim, mentalnim i karakternim osobinama u svjetskim razmjerima svrstana među najpoželjnije urbane pasmine danas.
Udruga uzgajivača malih životinja ‘Međimurska Lastavica‘ 12. veljače 2003. godine u međimurskoj Donjoj Dubravi utemeljila je Sekciju uzgajivača malog međimurskog psa - međija koja je 2009. počela djelovati kao Matični klub uzgajivača međija unutar Kinološkog društva Međimurje. Tim činom nekolicine entuzijasta službeno je započeo stručni rad na standardizaciji i kontroliranom uzgoju pasmine malih kućnih pasa, takozvanih ‘hrčičara‘, koji se prema usmenoj predaji u Međimurju i široj regiji tradicionalno uzgajaju već više od stotinu godina.
Zahvaljujući velikom zalaganju entuzijasta i napretku u omasovljavanju i homologiranju pasmine, Hrvatski kinološki savez je 30. prosinca 2010. godine međija službeno priznao kao našu 7. nacionalnu autohtonu pasminu. Time je dozvoljen upis malih međimurskih pasa u Matičnu knjigu i izdavanje rodovnica te njihovo sudjelovanje na svim izložbama pasa u Hrvatskoj.
Rad na omasovljavanju, širenju i preciznom definiranju pasmine i dalje izvrsno napreduje pa će najkasnije za dvije do tri godine biti ispunjeni svi preduvjeti za podnošenje zahtjeva Međunarodnoj kinološkoj federaciji – FCI, sa sjedištem u Thuinu u Belgiji, za međunarodnim priznavanjem međija.