Kuna se prije desetak dana približila svom povijesno najjačem tečaju, koji je zabilježen 27. lipnja prošle godine, kad je euro vrijedio 7,370521 kunu (srednji tečaj).
Poslije je kuna malo oslabjela, ali uoči prvog vikenda u kolovozu tečaj se opet spustio na 7,373037 kuna, čime je bio samo tri promila slabiji nego na početku prošlog ljeta. Izvoznici se samo sa sjetom mogu prisjećati tečaja iznad 7,5 kuna za euro.
Kuna je počela znatnije jačati u srpnju 2017., kad se prvi put spustila ispod 7,40. Početkom ovog kolovoza tečaj je poziciju izvoznika oslabio za čak četiri posto u odnosu na početak 2016. No nisu pogođeni samo izvoznici, jačanje kune u nepovoljniji položaj dovelo je i sve domaće proizvođače koji se na hrvatskom tržištu tuku s uvozom, koji je u te tri i pol godine jačanjem kune ohrabren za tih četiri posto.
Premda je kuna u međuvremenu oslabjela (7,389659), cijela ova pričica nije više samo dosadašnja svakodnevna jadikovka. S približavanjem konverzije u euro poprima i dalekosežnije značenje. Hrvatsko gospodarstvo već se trese od tečaja kojim će se kune pretvarati u eure.