Aktualno Preporučeno Preporuka urednika Znanja

Hrvoje Kačer: Jasno propisano da se plaćeni doprinosi za nesagrađeno moraju vratiti

nesagrađeno

Godinama u ‘Savjetniku’ u pravilu iznosimo primjedbe na određena zakonska rješenja nadajući se da će te poruke barem ponekad doći do ušiju onih kojima su namijenjene. Nažalost, mali je broj slučajeva u kojim se dogodio takav (inače najpoželjniji) ‘modus operandi’. Tim su veća sreća i zadovoljstvo kada se to ipak dogodi. Stoga je aktivnost hrvatskog zakonodavca na novom Zakonu o komunalnom gospodarstvu svakako za zabilježiti i pohvaliti.

>>>Hrvoje Kačer: ‘Naši’ i ‘vaši’ investitori državni su problem

Riječ je o zakonu koji je donesen u potpunom skladu s europskim rješenjima, koji sadrži čitav niz novina, ali ovaj ćemo se put zadržati na rješenju iz članka 87., kojim je popunjena pravna praznina iz prethodnog zakona. Istina, tu se prazninu moglo i moralo riješiti tumačenjem i bez čekanja novog zakona, ali bolje ikad nego nikad, kako se kaže.

Iskorištavanje pravne rupe

Naime, prethodni zakon nije propisao ništa za slučaj da se za neku gradnju plate komunalni doprinosi, a da se gradnja zbog raznih razloga ne realizira. Neke jedinice lokalne samouprave vrlo su korektno vraćale ta sredstva, ali bilo je i onih koje su se pravile lude i plaćeno nisu vratile, jer na kraju krajeva nigdje nije pisalo da uplaćeno moraju vratiti iako investitor nije realizirao gradnju pa se nije ni koristio komunalnom infrastrukturom.

Iako je novi zakon ispravio nedostatak prethodnoga, koji ni na koji način nije regulirao povrat komunalnih doprinosa u slučaju da gradnja nije realizirana pa neke lokalne jedinice taj novac jednostavno nisu vraćale, ostalo je još ponešto neriješeno. Primjerice, pitanje kamata, ali i kazni ako se novac ni sada ne bude vraćao

Ti drugi su se bogatili naplatom onoga što im ne pripada, iako se prema općim pravilima pravnog sustava zabranjuje tzv. stjecanje bez osnove ili s osnovom koja je kasnije otpala, a tome samo pridonosi i praksa Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu (koju je potpuno prihvatio Ustavni sud Republike Hrvatske) koja pod pojmom prava vlasništva (koje je posebno zaštićeno Protokolom broj 1.) podrazumijeva i potraživanja, što znači i zahtjev nekoga da mu se vrati preplaćeno.

>>>Hrvoje Kačer: Dug se namiruje i u slučaju da treća osoba stekne vlasništvo nad nekretninom

Zakonodavac je u novom zakonu prihvatio – propisao rješenje koje je više nego jasno i koje počiva na pravilu da se ima platiti komunalni doprinos za ono što se sagradi, da se nema što plaćati za ono što nije sagrađeno. Ponovit ćemo i naglasiti – to suštinski nije novo zakonsko rješenje, to je u postupku popunjavanja pravne praznine tako moralo biti i dosad.

Nagrađena suradnja

Koliko god to bilo u redu netko je ipak znalački iskoristio pretpostavku kako će investitori biti jako zadovoljni i neće tražiti novom rješenju ‘dlaku u jajetu’ u smislu da se neće ni buniti što nemaju pravo na kamate od dana uplate komunalnog doprinosa do dana određenog rješenjem za povrat doprinosa. Budući da je katkad riječ i o vrlo dugom razdoblju, tako je jedinicama lokalne samouprave prilično pogodovano.

S druge strane, njihovu buduću ‘korektnost’ je ipak trebalo i nagraditi. Pod korektnošću mislimo na cijelu lepezu okolnosti, od toga da su mnogi čelnici istodobno i zastupnici u zakonodavnom tijelu pa do toga da postoje dosta jake udruge i gradova i općina, što je, posebno kada se uključe i županije, respektabilna politička snaga, vjerojatno sposobna mnogo toga učiniti, pa i spriječiti. To nisu učinili u ovom slučaju iako će tim člankom zakona biti nešto tanji proračuni nekih njihovih članica.

>>>Hrvoje Kačer: Sudačke plaće – predsjednici sudova prešutno prihvatili ukidanje svojih prava

Naime, ni deset dana prije izglasavanja novog zakona, u Županijskoj palači u Varaždinu, u srijedu, početkom srpnja održan je sastanak Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina te predsjednikom Odbora za lokalnu i područnu samoupravu u Hrvatskom saboru. Očito, širinu su u razmišljanju pokazali i oni za koje je riječ o obvezi koju su do sada negirali, a sada više ne mogu.

Korak dalje, zašto ne?

Ostaje pitanje zašto neprovedba odredbe iz članka 87. novog Zakona o komunalnom gospodarstvu nije i prekršajno sankcionirana, zašto zatezne kamate ne teku od početka, dakle od primitka novca na račun za one koji ta sredstva ne vrate u zakonskom roku ako investitor ima na to pravo jer investiciju nije realizirao. Pravo rješenje je u tome da se (po mogućnosti zajedno) doradi ovo zakonsko rješenje i prikaže svim investitorima kao još jedan dokaz predanosti Hrvatske ideji da se naša država pretvori u državu koja privlači investicije i investitore. 


Pratite nas na društvenim mrežama linkedininstagram

 


 


Pratite Lider na društvenim mrežama linkedininstagram
 
 

Komentari