Korona i biznis
19. srpanj 2018.

HUB: 2018. ostaje dobra godina ali (i dalje) rastemo sporije od Nove Europe

HUB je objavio mišljenje glavnih ekonomista banaka o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima.

>>>HUB: Snažan oporavak kreditiranja u svim segmentima

EU okvir: vrlo pozitivno

Međunarodne bankarske grupacije u čijem okviru posluju hrvatske banke koje imaju glavne ekonomiste, ovu godinu ocjenjuju vrlo pozitivnom. Unatoč određenom usporavanju gospodarstva EU početkom godine, očekivane stope rasta BDP-a se kreću malo iznad 2%.

Inflacija je veća nego ranijih godina (očekuje se oko 1,8%), što utječe i na cijene u Hrvatskoj. Međutim i dalje se ne očekuje značajniji prijelaz praga koji Europska središnja banka smatra ulaskom u zonu umjerene inflacije i svojim ciljem nakon kojega reagira povećanjem kamatnih stopa (2% na godinu).

Nakon zadnjeg sastanka ECB-a 14.6. dane su jasne najave da bi se program otkupa obveznica trebao nastaviti, premda smanjenim tempom od 15 milijardi eura na mjesec u zadnjem tromjesečju. Namjere podizanja referentnih kamatnih stopa nisu aktualne još barem godinu dana ako ne bude inflacijskih iznenađenja.

>>>HUB: Poduzetnici oprez, ne nasjedajte na lažne e-mailove

Za EU u cjelini se očekuje brži ili jednako brz rast izvoza i uvoza pa će tekući račun platne bilance za razliku od američkog biti u suficitu oko 3% BDP-a. S te strane postoji fundamentalan pritisak na jačanje eura. Međutim, IZGLEDI srpanj / 2018 Očekuje se rast BDP-a u EU oko 2% HUB Izgledi srpanj / 2018 2 monetarna i financijska kretanja upućuju na kretanja u suprotnom pravcu jer američki FED podiže kamatne stope. Zbog toga se odnos eura i dolara sada čini teško predvidiv.

Sveukupno se radi o povoljnoj fazi poslovnog ciklusa koja će se vjerojatno još neko vrijeme nastaviti i tako pogodovati nastavku gospodarskoga rasta u Hrvatskoj.

Vjetar u pramac bi mogao doći od podizanja kamatnih stopa ili troškova protekcionističkih politika, no za sada se ti rizici odnose na duži vremenski rok. Kako bismo vam približili stavove glavnih ekonomista o očekivanim pramčanim vjetrovima proveli smo anketu o rizicima prognoza. Ona je predstavljena na kraju dokumenta.

Dobra godina 2018.

Glavni ekonomisti u prosjeku očekuju rast ove godine po stopi od 2,7%, ali kao što pokazuju podaci u tablici, postoji prilična disperzija očekivanja: najveći optimist očekuje rast realnog BDP-a od 3%, a najveći pesimist 2,3%. Kod interpretacije ovih brojki uvijek treba imati na umu da je hrvatski rast sporiji od rasta u sličnim državama Nove Europe.

>>>HUB: Kamatne stope padaju, krediti rastu

Tip hrvatskoga rasta se postupno transformira od izvozno vođenoga rasta ka iznutra vođenome rastu. Probuđena osobna potrošnja (prosječno očekivani rast iznosi 3,2%, između 2,8% i 3,3%) zahvaljujući rastu plaća i zaduživanju građana dominira nad bruto investicijama.

Iako je očekivana stopa rasta investicija veća (prosječno očekivanje 5,4%, između 4,9% i 5,8%), manji udjel investicija u BDP-u (oko 20%) naspram udjela osobne potrošnje (oko 60%) znači da je i doprinos investicija ukupnome rastu i dalje manji od doprinosa osobne potrošnje.

Investicije imaju i posredan učinak preko uvoza, jer se značajan dio potražnje za investicijskim dobrima prelijeva u povećani uvoz tih dobara. Zbog toga brži rast uvoza od izvoza čini neto doprinos vanjskog sektora rastu BDP-a negativnim. Međutim glavni ekonomisti očekuju da će saldo tekućeg računa bilance plaćanja ostati u plusu oko 2,4%.

>>>HUB: Financijska imovina Hrvata brzo raste

To je indikator da se još uvijek ne može govoriti o pregrijavanju gospodarstva: (1) stopa nezaposlenosti je u padu ali je još uvijek visoka (očekuje se oko 10%), (2) stopa temeljne inflacije se očekuje oko 1,3%, dakle, znatno ispod prijelaza praga od 2%, (3) javni dug je u padu i očekuje se oko 74,6%, (5) očekuje se nastavak pada vanjskog duga. Hrvatsko gospodarstvo se i dalje nalazi u fazi zdravog gospodarskog rasta koji ne povećava nego smanjuje makroekonomske neravnoteže.

Može li se fiskalna politika ubrajati među rizike

U uzlaznim fazama poslovnog ciklusa političari uobičajeno griješe tako što povećavaju rashode ili smanjuju prihode proračuna (takozvana rasterećenja) na načine koji se pri preokretu poslovnog ciklusa pokažu neodrživima pa se onda mora reterirati ubiranjem razmjerno većih poreza i/ili rezanjem rashoda u uvjetima kriza, što ih najčešće produbljuje.

>>>Vlada predlaže tri fiskalna pravila: pravilo strukturnog salda, rashoda i javnog duga

Postavlja se pitanje događa li se to sada u Hrvatskoj?

Nakon što je u Hrvatskoj prošle godine prvi puta zabilježen suficit proračuna opće države od 0,8% BDP-a, neobično je da ekonomisti u ovoj godini očekuju deficit od 0,2% BDP-a. Zbog rasta bi se očekivao ostanak u fazi suficita. Tehničkim rječnikom rečeno, izgleda da dolazi do pogoršanja strukturnog fiskalnog salda.

Treba primijetiti relativno široku disperziju očekivanja glavnih ekonomista – od -0,5% kod najvećeg pesimista do suficita od 0,5% kod najvećeg optimista. I svakako treba primijetiti da država u ovoj godini ima neke jednokratne izdatke (aktivacija jamstava brodogradnji, Petrokemija) koji se ne bi trebali (smjeli?) pojavljivati i u narednim godinama.

>>>Marić o poboljšanju izgleda za kreditni rejting Hrvatske: Rezultat fiskalne politike

Stoga se može zaključiti da fiskalna politika nije rizik za rast. Tek će se kroz učinke najavljene porezne reforme vidjeti hoće li ona to narednih godina postati ili će kombinacija pozitivnih učinaka poreznog rasterećenja i pažljivijeg upravljanja rashodnom stranom definitivno maknuti fiskus i javni dug s liste rizika po dugoročni gospodarski rast.

Zahvaljujući odgovornijoj fiskalnoj politici i nepromijenjenoj monetarnoj politici ECB-a i HNB-a, glavni ekonomisti ne očekuju značajnije promjene tečaja i kamatnih stopa. Prinos na 10-godišnju državnu obveznicu se očekuje na sadašnjim razinama 2,2-2,3%.

Koji su onda rizici za rast

Dakle, jasni su razlozi zašto ovoga puta nismo uvrstili fiskalnu politiku na listu rizika za rast, ali ne isključujemo mogućnost da ćemo ju uskoro vratiti. Na listi rizika se u ovom trenutku nalazi šest faktora. Svi su povezani sa globalnim rizicima, niti jedan nije inherentno hrvatski: (1) protekcionizam, (2) rast cijena energenata i inflacija, (3) rast kamatnih stopa, (4) politička nestabilnost i kriza u euro području, (5) globalna politička nestabilnost, i (6) globalno previsoka zaduženost privatnog sektora i napuhane cijene imovina. Glavni ekonomisti hrvatskih banaka ocijenili su da se najviše treba bojati protekcionizma (trgovačkih ratova) i previsokih dugova koji su praćeni napuhanim cijenama imovina na međunarodnim tržištima.

>>>Ekonomisti apeliraju na reforme fiskalnih pravila u eurozoni

Ekonomisti ističu da iznose osobne stavove, a ne stavove uprava banaka. Svoje su mišljenje iznijeli Hrvoje Stojić (Addiko bank), Hrvoje Dolenec (Zagrebačka banka), Ivana Jović (Privredna banka Zagreb), Alen Kovač (Erstebank), Zdeslav Šantić (OTP banka) te Zrinka Živković-Matijević (Raiffeisenbank Austria Zagreb).