Krajem prosinca prošle godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bile su registrirane 187.363 nezaposlene osobe, što je za 0,4 posto ili 693 osobe manje u odnosu na prethodni mjesec te 20,8 posto ili 49.254 osobe manje u odnosu na kraj prosinca 2016. godine, objavio je u srijedu HZZ.
Dnevni podaci HZZ-a, pak, pokazuju da je trenutno nezaposlenih 192.205, a objavljeno je 13.915 slobodnih radnih mjesta.
Po podacima HZZ-a o registriranoj nezaposlenosti u prosincu lani, tijekom tog mjeseca u evidenciju nezaposlenih prijavljene su ukupno 22.162 osobe, što je 17,4 posto manje nego u istom mjesecu 2016. godine.
>>> Eurostat: Nezaposlenost u EU u rujnu na ‘predkriznoj’ razini
Najviše je nezaposlenih u evidenciju došlo izravno iz radnog odnosa - njih 72,4 posto ili 16.036, i to poglavito iz turizma i ugostiteljstva. Naime, promatrano s obzirom na djelatnost prethodnoga zaposlenja, izravno iz radnog odnosa u evidenciju nezaposlenih najviše je osoba došlo iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, i to 25,9 posto ili 4.146 osoba. Slijede prerađivačka industrija (1.995 osoba ili 12,4 posto novoprijavljenih), trgovina (1.830 osoba ili 11,4 posto), građevinarstvo (1.317 ili 8,2 posto) te javna uprava i obrana (1.257 osoba ili 7,8 posto).
U prosincu lani u evidenciju nezaposlenih prijavilo se i 4.420 osoba iz neaktivnosti (19,9 posto novoprijavljenih), iz redovitog školovanja je došlo njih 695 (3,1 posto), a 1.011 osoba ili 4,6 posto došlo je iz drugih poslovnih aktivnosti.
Iz evidencije nezaposlenih u prosincu lani je, pak, izašlo 22.855 osoba, što je 1,7 posto više nego u prosincu 2016. godine.
>>>DZS: Stopa nezaposlenosti u padu drugi mjesec zaredom, prosječna neto plaća 5.894 kune
Od toga je zaposleno 15.206 osoba, i to 12.708 ili 83,6 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa, a 2.498 osoba ili 16,4 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva, obrta, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.).
Na temelju radnog odnosa u prosincu je posao u javnoj upravi i obrani našlo najviše osoba - njih 4.510 ili 35,5 posto zaposlenih temeljem zasnivanja radnog odnosa.
Slijedi trgovina u kojoj je zaposleno 1.433 osoba (11,3 posto zaposlenih temeljem zasnivanja radnog odnosa), pa ugostiteljstvo i turizam s 1.426 osoba (11,2 posto), te prerađivačka industrija u kojoj je zaposleno 1.311 osoba ili 10,3 posto.
Po županijama, u zapošljavanju su u prosincu predvodili Splitsko-dalmatinska (2.456 osoba ili 19,3 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (1.179 ili 9,3 posto) te Osječko-baranjska (1.012 ili 8 posto).
Iz evidencije nezaposlenih u prosincu lani je 7.649 osoba izašlo zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.
Po podacima HZZ-a, najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u Splitsko-dalmatinskoj županiji - 31.077 ili 16,6 posto ukupnog broja u Hrvatskoj, Osječko-baranjskoj županiji (22.773 ili 12,2 posto) te Gradu Zagrebu (22.453 ili 12 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (2.510 osoba ili 1,3 posto).