16. svibanj 2019.

Iako imamo najpovoljnije prirodne uvjete - najmanje investicija u OIE

Jedna od sudionica 8. Liderove konferencije o energetici pod nazivom Energetska budućnost Hrvatske je i Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske koja će, uz ostale, sudjelovati u diskusiji na okruglom stolu pod nazivom "Investicijski i razvojni potencijal obnovljivih izvora energije".

- Hrvatska ima ogromne mogućnosti i veliki potencijal dostupnosti OIE, ali još su uvijek nedovoljno iskorištene. Cijela jugoistočna Europa ima potencijal dostupnosti OIE: energije vjetra, sunca, bioplina, biomase i geotermalnih izvora, a Hrvatska je jedna od zemalja s najvećim prirodnim potencijalima obnovljivih izvora energije, ali nevjerojatno je koliko ga, u usporedbi s drugim zemljama, malo koristimo, istaknula je za Lider, Maja Pokrovac i dodala da mnoge razvijene zemlje, unatoč skromnijem prirodnom potencijalu, u tom segmentu kroče puno hrabrije i brže od nas.

Zahvaljujući regionalnoj raznolikosti i prirodnom bogatstvu, Hrvatska može imati ravnomjeran razvoj projekata u obnovljive izvore energije – u Slavoniji i drugim kontinentalnim dijelovima uz jake geotermalne izvore, biomasu i bioplin, a u primorju i na otocima uz sunce i vjetar, ističu u Obnovljivim izvorima energije Hrvatske, udruzi koja okuplja proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora.

- Primarni nam je cilj postići opći društveni dogovor da je budućnost Hrvatke upravo u OIE, i to kroz zajedničke aktivnosti s akademskom zajednicom, gospodarskim sektorom i udrugama građana ukazati da je potrebno učiniti mnogo više – otvoriti energetiku poduzetnicima i građanima te povezati OIE s domaćom industrijom da bi se taj potencijal o kojem govorimo i na kojeg ukazujemo i ostvario, istaknula je Pokorvac i dodala da su u posljednjih petnaest godina jedini energetski projekti u Hrvatskoj upravo OIE projekti, a kako nije bilo nijedne državne tvrtke koja je ulagala u to područje, sve je projekte razvijao i realizirao privatni sektor.

- Kako državne tvrtke nisu na sebe preuzele ulogu pokretača novih energetskih trendova, onda su to učinili privatni investitori, a u zadnje vrijeme državne tvrtke počinju slijediti ulaganjima u svoje OIE projekte. Dobar primjer je HEP koji radi solarnu elektranu na Cresu te ulazi i u projekt vjetroelektrana, čime se snažnije uključuje u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Uključivanje državnih tvrtki u OIE sektor je važno za kreiranje regulatornog okvira te donošenje nužnih podzakonskih akata bez kojih je teško djelovati - naglašava Pokrovac. Ističe da se na privatne investitore, pri kreiranju politika, donošenju zakona i provedbenih akata, gleda isključivo kao na privatni interes dok se na državne tvrtke ipak gleda drukčije - kao na državni, zajednički interes.

- A interes je svima isti – imati funkcionalne zakone, logične i provedive, a ne preregulirane birokratske labirinte koji stvaraju prepreke od čijeg se savladavanja i najuporniji investitor umori, a nerijetko odustane i odluči investirati u OIE projekt u nekoj od država u našem okruženju. Osim toga, zajednički interes nije uvijek “na prvu” prepoznat jer se sam pojam “interes” percipira negativno. Interes je i hrvatska energetska sigurnost, a OIE svakako mogu biti vrlo važan čimbenik te sigurnosti, naglašava Pokrovac i dodaje da ne možemo reći da nismo imali na raspolaganju novca za ostvarenje OIE potencijala, jer je od 531 milijun eura iz europskih fondova, namijenjenih za energetsku učinkovitost i OIE, iskorišteno vrlo malo.

Pokrovac tvrdi da, zbog toga što imamo najveći trošak kapitala u jugoistočnoj Europi, otežavamo ulaganja i demotiviramo potencijalne investitore u razvijanju i realizaciji novih projekata. Stoga, unatoč prednosti prirodnog potencijala u OIE - projekti solara su kod nas zbog veće insolacije za 30 posto isplativiji nego u nekoj drugoj zemlji Zapadne Europe - provedba takvih investicija u Hrvatskoj traje skoro dvostruko duže nego u drugim zemljama.

- Imamo kvalitetne stručnjake koji rade energetske studije u drugim zemljama i domaća industrija sudjeluje na OIE projektima izvan Hrvatske, a zbog sporosti stvaranja zakonodavnog, te nepredvidivosti poduzetničkog i ulagačkog okvira, energetske i OIE investicije u Hrvatskoj stagniraju, a za to vrijeme značajno rastu u svim zemljama koje su nam u okruženju - naglašava Pokrovac.

Da bi se prevladalo takvo nepovoljno stanje za domaće projekte u OIE, Pokrovac dodaje da je potrebno na najvišim instancama donijeti stratešku odluku da ne želimo više ovisiti o uvozu te da ćemo energiju proizvoditi u Hrvatskoj, upravo zbog ogromnog prirodnog potencijala koji nam je na raspolaganju, poticanju investicija koje će potaknuti razvoj gospodarstva i ojačati energetsku sigurnosti zemlje.