• Pratite nas na:
01. ožujak 2019.

Igor Pejić: Blockchain može bankama i uštedjeti 20 milijardi dolara i opako srezati zaradu

Pitanje je trenutka kada će Amazon, Apple i Google svojim aplikacijama za transakcije novca utemeljene na blockchain tehnologiji suočiti banke sa značajnim gubitkom zarade.

Međutim, iako se pompozno najavaljuje, scenarij propasti banaka uzrokovan blockchainom nećemo gledati. Dapače, novi poslovni modeli mogli bi donijeti bankama i nove izvore zarade. U njihovoj ponudi mogle bi se naći i usluge gdje je potrebno digitalno povjerenje, na primjer kod potvrde sveučilišnih diploma. Sve to i mnogo više u svojoj knjizi Blockchain Babel objašnjava Igor Pejić, voditelj marketinga za austrijsku ispostavu BNP Paribasa.

Koncept za tu knjigu koja je već prozvana ultimativnim vodičem kroz najdisruptivniju tehnologiju financijske tehnologijeFinancial Times i McKinsey proglasili su jednim od tri najbolja prijedloga 2016. godine u svom izboru Bracken Bower Prize.

Knjiga Blockchain Babel: The Crypto-Craze & the Challenge to the Banks u nakladi Kogan Pagea izlazi 3. ožujka u Europi, a od 28. ožujka bit će dostupna i u SAD-u.

Čitatelji Lidera imaju ekskluzivnu priliku kroz razgovor s Igorom Pejićem među prvima saznati ponešto o razbijanju najvećih mitova vezanih uz blockchain, čiju moć transformacije svijeta Pejić uspoređuje s pojavom interneta.

Zašto se oko blockchaina stvara toliko buke?

- Blockchain je jedna od velikih tehnologija digitalnog doba, usporediva s internetom ili cloud computingom. Ona ima potencijal da eliminira pouzdane posrednike i tako zamijeni skupe institucije i često kompleksne tokove, i to sve koristeći automatske algoritme.

Blockchain, sa svojom prvom aplikacijom bitcoin, počeo je s obećanjem da će revolucionirati cijeli financijski sustav, ali to nije jedina branša koja može profitirati od te tehnologije. Blockchain se može upotrijebiti kako bi se digitalno provodili demokratski izbori, prodavala solarna energija ili pratili opskrbni lanci. Tvrtka Everledger koristi tehnologiju kako bi dokazala autentičnost dijamanata. Najveći svjetski maloprodajni lanac Walmart blockchainom prati podrijetlo salate. Ovaj obim obećanja i mogućnosti potaknuo je masovni interes i zbrku oko blockchain tehnologije.

Zašto ste se odlučili detaljnije pozabaviti tom tematikom i napisati knjigu? Izvire li motivacija djelomično iz posla kojim se bavite?

- Epicentar blockchaina je financijski sektor. Već nekoliko godina radim u bankarstvu, odnosno s tehnologijom koja omogućuje plaćanja i transakcije, a blockchain je dominantna tema na većini konferencija, prezentacija i u specijaliziranim medijama. Međutim, dublje strateška, a ne tehnološka, razmatranja, sam tražio uzalud. Tako je nastala ideja za knjigu. Htio sam napisati akademski obrazložen, ali istovremeno pristupačan uvod u temu. Tijekom mog istraživanja, otkrio sam da se mnoga predviđanja koja prate raspravu oko blockchaina zaista se protive lekcijama koje se mogu povući iz povijesti inovacija i iz mnogih znanstveno utemeljenih načela menadžmenta.

Koji su najveći i najopasniji mitovi o blockchainu?

- Svakako najistaknutiji i najopasniji mit je izjednačavanje blockchaina i bitcoina. Bitcoin je bio prva kriptovaluta. U pozadini je uveden blockchain kao mehanizam koji omogućava transakcije s bitcoinima. Ali bitcoin ima mnogo ozbiljnih problema – golema potrošnja energije, nedostatak mogućnosti sakliranja i slaba upotrebljivost. Osim toga je bitcoin valuta koju ne podupire nikakva državna vlada, što se odražava u visokoj volatilnosti.

Posljedica toga je visoka fluktuacija u bitcoin tečaju koja otežava široko usvajanje te kriptovalute kao svakodnevnog načina plaćanja. No, blockchain ima mnogo oblika i postoje mogućnosti da se otklone svi nedostaci od kojih bitcoin pati, osobito s modelima s višom centralizacijom. Najveći potencijal vidim kada se blockchain koristi za obavljanje transakcija s nedigitalnim valutama poput dolara ili kuna.

Drugi veliki mit je da kroz blockchain institucije povjerenja postaju nepotrebne. Istina, blockchain mehanizam eliminira potrebu za pouzdanim posrednicima, ali još uvijek su potrebne institucije koje će čuvati podatke klijenata kada nisu u transakciji i koje će jamčiti posjedovanje unatoč hakerskim napadima ili stečaju organizicija koje upravljaju tuđim novcem. Zbog toga će se klijenti i dalje osjećati sigurnije u poslovanju s institucijama koje imaju bankarsku licencu. Pogledajte samo skandale u prošlosti u kojima su bitcoin-burze izgubile stotine tisuća bitcoina jer su korisnički podaci, a ne blockchain mehanizam, bili hakirani.

Kakve bi posljedice mogao imati upliv Amazona i Googlea u financijski sektor?

- Prije svega, moramo razjasniti da skupljači podataka nemaju za cilj osvojiti cijeli financijski sektor, već se koncentriraju na plaćanja. Ako bi pokušali pohraniti novac klijenata, Google i Amazon morali bi se pridržavati masovne i složene regulacije jer bi im bila potrebna bankarska dozvola. Već sada vidimo da se divovi iz Silicijske doline prije svega upuštaju u plaćanja.

Godinama se Apple zalagao za Apple Pay, Gmail omogućuje da se novac šalje e-poštom baš kao PDF, a Amazon pokušava nametnuti svoju stranicu za plaćanje kod konkurenata. Nakon što blockchain sazri i prve zaista moćne aplikacije isplivaju na tržište, oni će moći zaobići složeni sustav koji danas omogućuje kretanje novca.

Banke bi mogle biti suočene sa značajnim gubitkom zarade. Ali prije svega, izgubili bi najvažniju kontaktnu točku koju klijenti imaju s bankarstvom. To ima negativan utjecaj na prisutnost njihovog branda i oduzelo bi im priliku da iskoriste nova potencijalna tržišta koja se mogu otvoriti kroz blockchain. No, kako god se bitka između banaka i Silicijske doline odvijala, klijenti će profitirati od bržih i jeftinijih transakcija.

Što će se dogoditi s bankarstvom?

- Jedan od centralnih mitova je da će blockchain potaknuti propast bankarstva. Ali, naprotiv, vidimo da su banke među najaktivnijima u istraživanju blockchaina. Od više od 1000 patentnih prijava svaka peta ide na račun banaka. Bank of America je najveći nositelj patenta od svih tvrtki. I banke su iznimno uspješne u korištenju ove nove tehnologije što se tiče konkretnih poboljšavanja postojećih procesa. U veljači JP Morgan Chase je izdao svoju kriptovalutu, zvanu JPM Coin. Vrijednost tog digitalnog tokena povezana je s dolarom i cilj je učiniti transakcije u druge države jeftinijim i bržim. Istraživanja pokazuju da bi blockchain mogao uštedjeti bankama oko 20 milijardi dolara godišnje u operativnim troškovima. To su samo dobitci kroz povećanje učinkovitosti. Promjena poslovnih modela mogla bi proširiti ponudu banaka i omogućiti sasvim novu vrstu prihoda. Umjesto da se ograničavaju na financijske proizvode, oni bi u budućnosti mogli nuditi širok spektar usluga gdje je potrebno digitalno povjerenje, na primjer kod potvrde sveučilišnih diploma.

Ne propustite priliku za druženje s najistaknutijim stručnjacima iz bankarskog i financijskog sektora i, ako još niste, prijavite se na vrijeme za sudjelovanje na 7. Susretu guvernera i bankara regije koji se održava 14. i 15. ožujka u Savudriji.