• Pratite nas na:
06. svibanj 2019.

Igra prijestolja: Hoće li Westeros postati nova Silicijska dolina?

Osma sezona epske fantazije Igra prijestolja ruši sve rekorde, ostavljajući čovječanstvo podijeljeno— na one koji se osjećaju isključenima i one koji se boje spoilera. Ali kakvu ulogu poduzetništvo i inovacija igraju u Westerosu? Prof. Nikolaus Franke, akademski direktor Profesionalnog MBA programa Enterpreneurship & Innovation, stavio je svoje inovativne naočale umjesto onih 3D i temeljito analizirao prvih sedam sezona. Ono što je otkrio jest da su i poduzetništvo i inovacije nedovoljno razvijeni, što očito ima negativne posljedice za žitelje Westerosa u smislu prosperiteta. U nastavku raspravlja o razlozima zbog kojih razvoj izostaje.

[caption id="attachment_384217" align="aligncenter" width="750"] Nikolaus Franke[/caption]

Pisac George R.R. Martin i producenti serije stvorili su svijet iz mašte za svoju kompleksnu priču. U njemu vladaju njegovi vlastiti zakoni prirode (kao neredoviti zimski periodi), on ima svoju vlastitu geografiju (prikazanu mapama), prethodne priče, tehnologiju, kulturu, vjere i društvene sustave.

Žitelji Westerosa oklijevaju s inovacijama

U Westerosu inovacija je, recimo to tako, marginalan fenomen. Stoga ne čudi nepostojanje razvoja u smislu napretka i prosperiteta. Inovaciju vidimo samo na dva polja.

1. Oružje i vojna tehnologija

Odmah na početku, postoji širok spektar oružja i vojne tehnologije. Ništa neobično, budući da govorimo o svijetu kojeg karakteriziraju ratovi i bitke. Glavno načelo inovacije je moderno: inovaciju potiču samo korisnici, a ne specijalizirane tvrtke koje izvlače komercijalnu korist iz razvoja. Primjeri otvorene inovacije i one potaknute korisnicima uključuju upotrebu žive vatre tijekom Bitke kod Blackwatera ili uništenjem Septe (pod vodstvom Tyriona i Cersei), identificiranje zmajevog stakla kao učinkovitog sredstva u borbi protiv Bijelih Šetača ili Qybornov ogromni samostrijel, koji su služi kao oružje protiv zmajeva. Ove su stvari izmišljene „činjenjem“ ljudi, čija motivacija leži u činjenici da će oni sami koristiti svoje inovacije. Na kraju sedme sezone Noćni Kralj postiže ono što je možda i najradikalnija inovacija: probijanje Zida korištenjem (genetski) modificiranog zmaja.

Nadalje, oklijevanje u inovacijama također je vidljivo i u području vojne tehnologije. Većina je oružanih sustava navodno stara stotine, a možda i tisuće godina. Višestoljetni mačevi napravljeni od Valyrianskog čelika smatraju se vrhunskom tehnologijom. Kao neutralni promatrač, čovjek se ne može ne zapitati zašto sudionici ne ulože više promišljanja u razvijanje novih oružja s obzirom da imaju toliko koristi od ove kategorije proizvoda. Primjer inovacije koja se nameće sama po sebi je korištenje zmajeva u kombinaciji sa živom vatrom kao vrsta bombardera. Već je otkriveno-zahvaljujući inovacijama korisnika- da je vatra učinkovito sredstvo u borbi protiv mrtvih.

Druga inovativna ideja bila bi korištenje zmajevog stakla kao vrste sačme. Naposljetku, čini se da je to vrlo moćno oružje protiv neprijatelja. I što proizvođači oružja naprave? Umjesto da se fokusiraju na borbu na daljinu, oni iskuju sjekire od zmajevog stakla. Navodno nemaju dovoljno sredstava za takve Schumpeterijanske rekombinacije. Važno je također napomenuti, naravno, da inovacije u tehnologiji oružja mogu, u najboljem slučaju, neizravno pridonijeti društvenom prosperitetu (naprimjer, pomažu očuvanju mira ili obrani od vanjskog neprijatelja kao što je invazija Bijelih Šetača u slučaju Westerosa). Primarno, ipak, namijenjene su razaranju i uništenju—upravo suprotnome od napretka.

2. Društvene inovacije

Robertova pobuna zatresla je poredak snaga, koji je po prirodi dinastija, do njegove same srži i može ju se smatrati disrupcijom. Ali se čini da su moći oporavljanja prevladale, barem od njegovog smaknuća u prvoj sezoni. Društvene inovacije koje je donijela Daenerys Targaryen imaju trajniji učinak. Uspijeva ukinuti ropstvo na Essosu i prvi je ženski vođa koji ima ambicije zasjesti na Željezno prijestolje. Zanimljivo je napomenuti da se posljednja od ovih inovacija, emancipacija, širi odmah. Cersei, koja sjedi na Željeznom prijestolju, „brzi je sljedbenik“. U širem smislu čine to i Arya, Brienne, Sansa, Asha i Martelove Guje. One tijekom serije slijede trend koji je Daenerys postavila i krše tradicionalnu podjelu uloga po spolovima u Westerosu.

Što još postoji u smislu inovacija? Ne mnogo. Zanimljivo, novitet sedla i invalidskih kolica za nepokretnog Brana također su korisničke inovacije. Moguće je da je praktično dizalo uza Zid napravila Noćna Straža. Nažalost, skoro ništa ne naučimo o tome kako funkcionira i koji je sistem skladištenja energije, što je bez sumnje zanimljivo s tehnološkog stajališta.

Problem nije niti manjak sredstava niti manjak poduzetnika

Pitanje je onda zašto je toliko malo inovacija? Nije zbog nedostatka sredstava. Željezna Banka u Braavosu radi zanimljiv i racionalan posao opskrbljivanja Westerosovog novčanog sustava. Nije ni do manjka poduzetnika. Mnogi od ključnih likova imaju ono što je potrebno identificirati nove prilike. Tyrion, Tyvin, Varis, Samwell, Missandei i Maloprsti ostavljaju dojam pametnih i domišljatih likova.

Poduzetničko samopouzdanje također postoji. Cersei, Daenerys, Stannis i mnogi drugi nisu pretjerano blagi kad se radi o jačanju i proširivanju njihove vlasti. Jedva da dozvoljavaju moralnim dvojbama da ih zaustave. Orkestracija onog što je poznato pod nazivom Crveno Vjenčanje ili Ramseyeve provokacije u Bitci kopiladi mogu se smatrati pametnim manevrima. Neobični savezi formiraju se tijekom svih sezona serije. Činjenica da različita plemena Divljaka surađuju jedna s drugima dokaz je sposobnosti Mancea Raydera u inovaciji poslovnih modela. Poduzetnik Jon Snow nadmašuje ga organizacijskim potezom u smislu suradnje žitelja Westerosa sa Divljacima. Što se tiče njegove misije stvaranja najsnažnijeg saveza cijele priče do sad, pakt u kojem će se živući boriti protiv Noćnog Kralja i njegove vojske, čak vidimo i pitch ideje: prezentacija teško uhvaćene utvare pokolebala je čak i Cersei, koja je inače zloglasna po svojem odbijanju suradnje. Ovo samo pokazuje kako su primjeri iz stvarnog svijeta uvijek primamljivi. Često citirani moto „Lannister uvijek plaća svoje dugove“ svjedoči intuitivnom razumijevanju onog što zovemo strategija „oko za oko, zub za zub“, klasično istraživanje suradnje orijentirano na teoriju igara. Agilnost Aryje kao borca, zauzvrat, predstavlja fleksibilne, nekonvencionalne start-upove koji tjeraju poznate igrače da obrate pozornost na to što se događa.

Tlo Westerovskog inovacijskog ekosustava je neplodno

Problem nije niti nedostatak sredstava niti manjak poduzetnika. A što je onda problem? Nedvojbeno, dva čimbenika čine presudnu razliku kada je riječ o inovaciji—ili radije manjku iste:

  • Za početak, nema institucija koje pogoduju inovacijama. Sveučilišta, istraživačka tijela i obrazovne ustanove—epicentri inovacija—su potpuno nerazvijeni. Najčešći tip obrazovanja odnosi se na korištenje oružja (sa snažnim naglaskom na praktičnu uporabu). Čitanje, naprotiv, je vještina koju žitelji Westerosa očito stječu sami, u vlastitoj organizaciji (kao Davos Seaworth i Gilly). Citadela je, čini se, jedino mjesto gdje se provode aktivnosti istraživanja i razvoja. Veliki broj učenjaka radi ondje i raspolažu s mnogo knjiga. Ali, baš kao i Željezna Banka, koja treba mnoga poboljšanja u smislu usluge za klijente, Citadela je očiti monopolist. Zbog manjka konkurencije, ostavlja dojam kao organizacija koja je snažno orijentirana prema unutra i usredotočena na sebe. Stvorila je zahtjevne ulazne barijere koje meštri koji žele podučavati moraju prevladati prije nego započnu svoj trening koji je organiziran na vrlo birokratski način. Qybornu, izvanrednom ali beskrupuloznom izumitelju, oduzet je njegov lanac, a pragmatični Samwell može izliječiti Joraha Mormonta od njegove fatalne kožne bolesti samo zato što namjerno krši konzervativna pravila Citadele. Područje informiranja i komunikacije igra ključnu ulogu kada govorimo o manjku inovacije u Westerosu. Postoji mnogo mjesta za napredak što se tiče stanja u kojem je tehnološki razvoj; pokazatelj je i to da visoki tisak slova još uvijek nije izumljen. Kratke poruke šalju se u nekodiranom formatu korištenjem gavrana, a izrada otrova i špijuniranje čini se jedinim područjima čiji razvoj cvate.
  • Vjerojatno postoji uzročno-posljedična veza između manjka inovacija u ekosustavu Westerosa i drugog čimbenika —društvene strukture. Klasni sustav većinom se neprijateljski odnosi prema inovacijama. Nije utemeljen na izvedbi i tržišnom sustavu već na nasljednom principu koji podsjeća na plansku ekonomiju. Stoga ne čudi da vladari streme gotovo isključivo i samo vlasti, a ne poboljšanju ljudskih života. Česti ratovi rezultiraju uništenjem infrastrukture, režući pojavljivanje svake obrazovne institucije u korijenu. Sasvim iracionalni koncept svijeta čini stvari još gorima. Teška iskušenja, fatalizam i okultizam čine razvidnim da Westeros još uvijek nije prosvijetljen. Na neki način to je razumljivo jer u svijetu sjena koje ubijaju, uskrsnulih mrtvih i letećih zmajeva, iznimno je teško biti racionalan.

Zaključak: U svjetlu ovoga što je rečeno ostaje nam nadati se da će društveni poduzetnici kao što su Daenerys, Jon Snow i Tyrion uspjeti u pripremanju tla za više inovacija koje će donijeti napredak, prosperitet i mir žiteljima Westerosa. U tom smislu, više sam nego sretan prepustiti im na korištenje svoje inovativne ideje za korištenje zmajeva bombardera i sačme od zmajevog stakla – potpuno besplatno. ;-).