Razgovor sa Živkom Radovićem, predsjednikom Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, zadnji je u nizu tema o pet inženjerskih komora, u kojima su se njihovi predsjednici, više ili manje kritično, osvrnuli na probleme i ukazivali na specifičnosti struke, ali i nudili prijedloge za poboljšanje Zakona i podzakonskih akata koji reguliraju složeni proces gradnje.
- Specifičnost Hrvatske komore inženjera elektrotehnike je što većinu građevina koje projektiraju i grade inženjeri elektrotehnike javnost nikada ne vidi - u sklopu zgrade su, nalaze se pod zemljom ili se protežu po bespućima - pa šira javnost i ne može prepoznati važnost elektrotehničke struke u graditeljstvu, ističe Živko Radović.
Kao još jednu specifičnost koja je ujedno i problem struke, Radović navodi da je većina poslova koje obavljaju inženjeri elektrotehnike proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije, koja je u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede, pa svi poslovi podliježu postupku javne nabave - projektiranje, gradnja i nadzor gradnje. Ta procedura ne štiti previše struku, jer posao dobiva najjeftiniji, a ne najkvalitetniji ponuđač, što ni u kom slučaju ne jamči i kvalitetu obavljenog posla, napominje Radović.
[caption id="attachment_366982" align="aligncenter" width="750"]
Živko Radović, Foto: Dražen Lapić[/caption]
- Svjedoci smo da je tijekom recesije u graditeljstvu od 2007. do 2014. godine dosta hrvatskih tvrtki završilo u stečaju, a stručna radna snaga otišla na rad u inozemstvo, što se odrazilo i na inženjere elektrotehnike. Kao problem istaknuo bi činjenicu da trenutačno imamo usitnjenu građevinsku operativu u domeni projektiranja i u domeni izvođenja građenja, pa smatram da bi strukovne Komore trebale, u suradnji s državnim tijelima i stručnim institucijama, poraditi na jačanju i optimalnom okrupnjavanu građevinske operative, kako u domeni projektiranja tako i u domeni izvođenja građevinskih radova. Situacija je danas takva da u je praksi teško pronaći projektanta i izvođača za velike i kompleksne projekte, većina tvrtki iz svih inženjerskih struka je usitnjena što otežava pronalazak i izvođenje velikih poslova, ali i ugovaranja poslova na tržištima Europske unije. Stoga smatram da treba osigurati zakonodavnu i pravnu sigurnost koja bi omogućila razvoj i operativno okrupnjavanje, jer mladi poduzetnik mora znati kakvi će zakonski uvjeti vladati u sljedećih 10 do 15 godina, kako bi bio motiviran ostati u Hrvatskoj i razvijati građevnisku oprativu, naglašava Radović.
Smisao postojanja strukovne komore definiran je zakonskom obvezom koja propisuje da je Komora samostalna strukovna organizacija koja čuva ugled, čast i prava članova Komore, promiče, zastupa i usklađuje njihove zajedničke interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu te se skrbi o tome da članovi Komore savjesno i u skladu sa zakonom i javnim interesom obavljaju svoje poslove. Ali, u praksi postoji niz problema koji to remete, a o kojima za Lider progovara prvi čovjeke Komore elektroinženjera.
- Problem na koji Hrvatska komora inženjera elektrotehnike ukazuje je da članovi Komore koji posluju u privatnom sektoru, imaju nelojalnu konkurenciju od strane pojedinih kolega, članova Komore koji rade u državnim i javnim institucijama, obrazovnom sustavu i lokanoj upravi i samoupravi. Smatram, a to je ujedno i službeni stav naše Komore, da nije u redu da naši članovi koji rade u privatnom sektoru, iz poreza i doprinosa financiraju plaću za kolegu u javnom sektoru, a u isto vrijeme da im oni predstavlja nelojalnu konkurenciju kroz dopunski rad kojeg obavljaju u svoje slobodno vrijeme ili što je još gore, za vrijeme svog redovnog radnog vremena u nekoj od javnih službi, ističe Radović.
Na pitanje je li im samostalnost Komora na razini struka olakšalo funkcioniranje Radović navodi da im je to omogućilo veću operativnost i učinkovitost kod donošenja odluka bitnih za vlastitu struku. Međusobna suradnja među strukovnim komorama nije bila na zavidnoj razini u trenutku osnivanja pojedinih strukovnih komora, ističe Radović, ali u posljednjih godinu dana strukovne komore su počele intenzivniju suradnju po pitanjima zajedničkim za sve struke.
- Hrvatska komora inženjera elektrotehnike podržava većinu izmjena koji donosi zakon o gradnji, posebno podržavamo sustav e-Dozvola i e-Konferencija, ali se Komora ne slaže statusom inženjera gradilišta i voditelja radova, koji prema tumačenju i stavu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, nisu sudionik u gradnji te više nemaju obvezu članstva u strukovnoj komori, naglašava Radović i dodaje da Komora inežnjera elektrotehnike u potpunosti podržava stav da inženjeri gradilišta i voditelji radova ostanu redovni članovi inženjerskih Komora.
Iako sa inženjerima elektrotehnike i pričom o specifičnostima njihove struke završavamo serijal o pet ineženjerskih komora, to ne znači da teme koje smo otvorili, nećemo podrobnije obrađivati. Naprotiv, o brojnim problemima koje smo dotaknuli, pisat ćemo i dalje.