Korona i biznis
26. travanj 2019.

Inženjeri govore (4): Sustav nije spreman za upravo uvedene eDozvole

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Željka Jurković vrlo je rezolutna kad je riječ o problemima koji muče domaće arhitekte. Prije svega, tu je cijeli niz nelogičnosti u zakonskoj regulativi, jer zakonodavac kao da nedovoljno ili nimalo ne konzultira struku prilikom donošenja zakona i podzakonskih akata

- Test svakog zakona je njegovo provođenje, a mi koji ga svakodnevno provodimo najbolje znamo što je u njemu dobro, a što ne. Zakonodavac vrlo rijetko sluša nas koji smo u praksi, naši političari često znaju reći da je prostor Republike Hrvatske naše temeljno nacionalno dobro, no, prije dva tjedna u Saboru je bio pokušaj od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja da se ukine hijerarhija prostornih planova, što bi automatski dovelo do nekontrolirane gradnje, prvenstveno na Jadranu. Ali zbog našeg negodovanja ipak se odustalo od tog, za prostor Hrvatske, pogubnog prijedloga. Ironija je da je upravo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja predlagalo prostorni nered, naglasila je Jurković i dodala da je, upravo iz tog razloga, temeljni cilj djelovanja Hrvatske komore arhitekata zaštita i unaprjeđenje vrijednosti izgrađenog i neizgrađenog prostora Hrvatske.

Komora arhitekata ima više od 3.500 članova, a njena je specifičnost u samoj profesiji arhitekture, koja je dijelom umjetnost, a dijelom tehnika i znanost.

- Ta umjetnička, kreativna i autorska komponenta snažno nas obilježava, dok su ostale profesije u komorama u graditeljstvu tipično inženjerske profesije. Specifičnost Komore arhitekata je i u strukovnom organiziranju urbanističke struke, jedino netko tko je po školovanju dipl. ing. arh. ili mag. ing. arch. može biti ovlašteni arhitekt-urbanist. Vezano uz Zakon o gradnji svi problemi su nastali kada se zakonom narušilo logično projektiranje i postupanje: Idejni projekt - na osnovu njega izdaje se Lokacijska dozvola, Glavni projekt - na osnovu njega izdaje se Građevinska dozvola, Izvedbeni projekt - na osnovu njega izdaje se Uporabna dozvola. Dijelove ove "trijade" imamo parcijalno u zakonima, ali ne sustavno i sistematično. I u tome je problem što, Zakon o gradnji nije stvarni i suštinski Zakon o gradnji, nego tipično proceduralni, birokratski, pisao ga je birokrat, a ne inženjer sa stvarnom praksom, tvrdi Jurković.

Napominje da su njime samo djelomično zadovoljni jer je on ipak pokušaj da država ubrza postupak očitovanja javnopravnih tijela.

- Država ne zna kako riješiti problem da se velik broj javnopravnih tijela brzo očituje u postupku izdavanja dozvola pa se nada da će e-procedura koja im daje rok od 15 dana za očitovanje, to uspjeti, jer ako se ne očituju u roku, smatrat će se da nemaju uvjeta. To je prijedlog države za rješavanje problema javnopravnih tijela. Naš prijedlog je bio drugačiji: ukinite ih! Ostavite onih 10-ak tijela koja u svakom postupku moraju biti, a ostale ukinite ili neka svoje uvjete napišu u prostorne planove, ističe Jurković.

Na pitanje postoji li neki problem na koji ukazuju, a kojeg zakonodavac uporno ignorira te koji je najveći problem arhitektonske struke, predsjednica Hrvatske komore arhitekata odgovara da se prilikom pisanja zakona treba slušati arhitekte koji rade u praksi, ali da se to stalno ignorira.

- To je temeljni problem iz kojeg slijede i svi ostali problemi. Navest ću jedan svježi primjer, a nastavlja se i na pitanje vezano uz eDozvolu. Dakle, imate eDozvolu koja je "automatika", no skandalozno je u Zakonu o gradnji u dva članka napisano da upravno tijelo koje izdaje dozvolu može napraviti gotovo sve korake u proceduri izdavanja eDozvole, bez provjeravanja je li zahvat u prostoru u skladu s prostornim planom, čime se investitor dovodi u veliku nesigurnost jer ne zna je li po mišljenju upravnog tijela, njegov zahvat u prostoru u skladu s prostornim planom ili nije. Upravno tijelo i tako mora provjeriti da li je zahvat u skladu s prostornim planom. Mi smo predlagali da se to napravi na samom početku postupka, kada ima malo "papira", no zakonodavac to nije prihvatio. Upravno tijelo provjerava to na samom kraju postupka, kada je investitor već potrošio i vrijeme i novac, ishodio uvjete, potvrde i sl. navodi još jedan primjer nelogičnosti predsjednica Komore arhitekata. Ona smatra da eDozvole u praksi neće funkcionirati kako je zamišljeno, te da cijeli sustav za to nije spreman.

- Moglo se pričekati još 2-3 mjeseca da se odradi "probni rad". Mislimo da će se pravi problemi pojaviti tek kasnije, kod izdavanja uporabnih dozvola ili priključenja zgrada na infrastrukturu. Zakonodavac stalno polazi od krivih pretpostavki: misli da će se tipičnim birokratskim metodama podići rejting Hrvatske na Doing Business ljestvici, ali neće. Upozoravali smo na to i prije pet godina kada se donosio Zakon o gradnji, i upravo se dogodilo ono što je Hrvatska komora arhitekata i prognozirala - pali smo. Dogodit će se to opet. Mislim da ćemo se na ovom početnom valu eDozvola podići, a onda ćemo kako vrijeme bude odmicalo ponovno pasti, zaključila je, nimalo optimistično, Željka Jurković.

Sutra: Živko Radović, predsjednik Hrvatske komore inženjera elektrotenike