Na obalama poluotoka koji se nalazi na sjeveru Antarktika, znanstvenici su otkrili mahovinu koja je rapidno brzo izrasla, što dokazuje posljedice klimatskih promjena u najhladnijim i najudaljenijim dijelovima planete, piše nzherald.
Usred zagrijavanja koje je prisutno posljednjih 50 godina, na Antarktiku bujaju dvije vrste mahovine. U početku mahovina je rasla manje od 1 milimetra godišnje, dok danas u prosjeku izraste više od 3 milimetra.
>>>Putin kaže da ljudi nisu odgovorni za klimatske promjene
Tim istraživača sa Sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji, u suradnji s kolegama s drugih sveučilišta, nedavno su u časopisu Current Biology objavili studiju koja pokazuje da će pojedini dijelovi Antarktika biti još zeleniji u budućnosti.
Amesbuty je objasnio da, iako većina ljudi smatra da su ti udaljeni ekosustavi netaknuti od strane ljudske ruke, ipak pokazuju učinke uzrokovane klimatskim promjenama za koje su ljudi glavni krivci.
Biljni svijet prisutan je na manje od 1 posto površine Antarktika, ipak dijelovi poluotoka, čije se inače zamrznuto tlo ljeti djelomično otopi, obrasli su mahovinom.
Mahovina raste tijekom ljetnih mjeseci u jako tankom sloju, a tijekom zime je zamrznuta. Novi slojevi mahovine izrastaju na starim dijelovima, pa je tako zbog niskih temperatura starija mahovina ispod smrznutog tla veoma dobro očuvana.
>>>Pernar: Krave izazivaju globalno zatopljenje; Bulj: U Hrvatskoj ih ionako nema
Amesbury je za studiju rekao kako je onda zapis o promjenama tijekom vremena. Na uzorcima antarktičkog tla prisutne su dramatične promjene nastale u posljednjih 150 godina. Poluotok je mjesto brzog zagrijavanja, a nekoliko dana u godini temperatura se nalazi iznad ništice što je uzrokovalo pojačan rast mahovine posljednjih godina.
-Ovo je još jedan pokazatelj da se Antarktika u geološkom vremenu kreće unatrag, što ima smisla, s obzirom na to da su razine atmosferskog CO2 već porasle na razinu koja nije bila prisutna od doba pliocena prije tri milijuna godina, kada je ledena ploha Antarktika bila manja, a razina mora veća, kazao je glaciolog Rob DeConto sa sveučilišta Massachusetts nakon proučavanja studije.
Dodao je da ako se emisije stakleničkih plinova nastave, Antarktika bi jednog dana mogla ponovno biti pošumljena kakva je bila davnih dan u vrijeme stakleničke klime kada na kontinentu nije bilo leda.
>>>Trump poništio Obamine mjere o klimi, ‘završio rat protiv ugljena’
Autori studije se slažu da su promatrane promjene samo početak, te da bi moglo doći do velikih promjena ekosustava i krajolika tijekom 21. stoljeća.
Ipak, prisutan rast mahovine je jako skroman u odnosu na ono što se događa na Arktiku gdje je prisutno znatno više zelenila. Znanstvenici se nadaju da će biljke na Arktiku barem djelomično nadoknaditi gubitak ugljika do kojeg dolazi zbog topljenja leda.