Istraživači Ekonomskog instituta Zagreb na panel raspravi o izvoznom potencijalu prerađivačke industrije predstavili su rezultate istraživanja ‘Izvori izvoznog rasta i industrijski razvoj: empirijski dokazi u Hrvatskoj‘.
Rezultate istraživanja predstavio je Goran Butorac, voditelj istraživanja iz Ekonomskog instituta Zagreb, koji je naglasio kako izvoz prerađivačke industrije izravno i neizravno stvara 57.4 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti, odnosno čak 20.5 posto bruto dodane vrijednosti ukupnog gospodarstva.
Cilj istraživanja bio je utvrditi izvore izvoznog rasta hrvatske prerađivačke industrije, te kvantificirati multiplikativni doprinos izvoza prerađivačke industrije u ukupnom gospodarstvu.
- Ako se ovako nastavi, projekcije nisu bajne. Da bi se povećala vrijednost proizvodnje mora se ulagati u istraživanje i razvoj. Treba nam više znanja u finalnim proizvodima kako bi bili konkurentniji i bolji na tržištu. U tom kontekstu tu je nezaobilazna uloga sustava obrazovanja i znanosti, da radimo na usavršavanju i damo doprinos našem gospodarstvu, upozorio je Butorac.
Poduzetnička klima na nezadovoljavajućoj razini
Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, objasnio je da poduzetnička klima u Hrvatskoj još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini zbog visokog stupnja nepredvidivosti, prvenstveno što se tiče porezne politike.
>>>Hrvatski robni izvoz u prvih sedam mjeseci uvećan 13,7 posto, uvoz 10,6 posto
- Nemamo jasnu viziju što želimo i kakvu poruku želimo poslati i našim stranim ulagačima, ali i domaćim kompanijama što se vidi kroz porez na nekretnine. Još uvijek imamo stihijski pristup uređenju uvjeta poslovanja na troškovnoj strani naših poduzetnika i kompanija. Zbog porasta cijene električne energije strana tvrtka će plaćati milijun eura godišnje veću cijenu električne energije. To su ljudi koji su došli investirati u Hrvatsku, a razmišljaju o preseljenju proizvodnje u druge zemlje. To je nemotivirajuća klima koje direktno utječe i na našu robnu razmjenu i na naš izvoz, kazao je Jakelić.
Marko Jurčić, savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za gospodarstvo je kazao kako izvoz u Hrvatskoj raste snažno, ali još uvijek nedovoljno.
O ulozi medija Miodrag Šajatović, glavni urednik poslovnog tjednika Lider, naglasio je kako su mediji odraz onoga što je politika i što je javnost, te da, osim izuzetaka, nemaju uređivačke principe od kojih bi jedan trebao biti zalaganje za izvoz.
- Ekosustav koji se polako postavlja ima jako težak zadatak, a to je da pokuša napraviti prijedlog mjera kako da se ekonomska politika usmjeri prema izvozu, objasnio je Šajatović.
Problem dvostrukog oporezivanja
- Ako želimo sudjelovati u kreiranju procesa dodatne vrijednosti onda je to područje digitalizacije. Okosnica tih procesa u svijetu nalazi se u SAD-u, a mi sa SAD-om nemamo potpisan sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. ICT tvrtke iz SAD-a prvo moraju plaćati porez u SAD-u, zatim ovdje, a rezultat toga je da se otvaraju firme u Mađarskoj i Rumunjskoj i tamo su nosioci aktivnosti, a sve naše firme postaju kćerke kompanije vlastitih firmi. To nas ozbiljno priječi i nisam siguran kako će se stvari odvijati, upozorio je Darinko Bago, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika.
Monetarna politika nije naklonjena izvozu
Marijana Ivanov, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu upozorila je o opasnostima orijentacije Hrvatske samo na turizam. Kazala je da u ukupnom izvozu Hrvatske mali je udio robnog izvoza, dok je velik udio izvoza usluga po čemu se Hrvatska razlikuje od većine članica EU.
>>>Izvoz u prvom polugodištu porastao gotovo 14 posto
Ivanov smatra da i kako je izvoz zanemarena tema u Hrvatskoj već 20 godina. Objasnila je kako monetarna politika još od uvođenja kune nikad nije bila naklonjena izvozu, jer ima druge ciljeve poput stabilnosti cijena i tečaja, a izvoz je uvijek bio u drugom planu.
Butorac je naglasio i da je analiza samih izvoznih trendova pokazala da su temeljna obilježja izvoza prerađivačke industrije dinamičniji rast izvoza nakon ulaska u EU, veliki vanjskotrgovinski deficit, sve veći konkurencijski pritisak na međunarodnim tržištima, ali i tehnološko zaostajanje proizvodne strukture izvoza u odnosu na zemlje EU.