Na oko 40 posto svih postupaka javne nabave u Hrvatskoj, unatoč novom Zakonu o javnoj nabavi čiji je osnovni cilj poticanje veće konkurencije među poduzetnicima, javlja se tek jedan ponuditelj.
Takva se praksa najčešće bilježi u postupcima koje raspisuju jedinice lokalne samouprave, poput općina i gradova i to je jedna od osnovnih boljki sustava koji na godišnjoj razini u cijeloj državi generira čak 13 posto BDP-a čak sedam postotnih bodova manje nego u državama Europske unije.
>>>Poklon priručnik za poduzetnike: Javna nabava – kako dobiti posao od države prema novim pravilima
Osnovni je to zaključak konferencije ‘Javna nabava – primjena kriterija ekonomski najpovoljnije ponude‘ u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) čiji je prvenstveni cilj upoznati naručitelje i ponuditelje sa najboljom praksom ekonomski najpovoljnije ponude (ENP) koja je u punoj primjeni od 1. srpnja ove godine i koji bi trebao pojednostaviti dosadašnju praksu.
No, premda smo na početku primjene tog kriterija, najbolje prakse pokazuju javna poduzeća i institucije koje su već pripremale projekte financirane iz EU fondova i međunarodnih financijskih institucija sa kriterijem ENP-a. Ostali se još traže.
Ocjena ustavnosti
Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta istaknula je da je kriterij ekonomski najpovoljnije ponude proteklih godina bio skromno zastupljen u natječajima javne nabave, tek s udjelom od tri posto.
>>>Imate indicije o kartelu u javnoj nabavi? Vodič AZTN-a pomaže vam u njegovom otkrivanju…
Goran Matešić, predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) istaknuo je da je dosad ukupno zaprimljeno 678 žalbenih predmeta vezanih uz postupke javne nabave.
Od primjene novog zakona, rekao je da se radi o 135 žalbi, od čega se 38 posto odnosi na dokumentaciju, a 48 posto na odluku o odabiru, dok je 24 posto žalbi odbačeno zbog neurednosti. Rekao je i to da se trenutno u žalbenom postupku, po novom propisu, pred Visokim upravnim sudom nalaze četiri predmeta, no sud je, dodao je, zastao s odlučivanjem jer traži ocjenu ustavnosti u dva članka.
- Zastoj s odlučivanjem znači da u ovom trenutku imamo krizu kada je u pitanju sudska zaštita - kazao je Matešić upozorivši na još jednu činjenicu - kako sudski sporovi po tom pitanju traju iznimno dugo i to u prosjeku 568 dana.
Osim ENP-a, najveći izazov postojeće zakonske regulative je popratna dokumentacija za koju mnogi naručitelji tvrde da njeno prikupljanje nije olakšano.