Iako smo zemlja koja intenzivno gubi stanovništvo negativnim prirodnim prirastom i još intenzivnijim iseljavanjem, središnja i lokalna država sve više troše.
Do tog zaključka došla je direktorica Briefing e-servisa Tatjana Korceba Huić analizirajući podatke o javnoj nabavi. Tvrdi da javna nabava funkcionira kao opskrbni lanac državnog aparata te slijedi njezin rast.
>>>2,6 milijardi kuna ušteda od elektroničke javne nabave, uvodi se 1. prosinca
Lani je taj oblik potrošnje narastao za 12,8 posto, premašio 50 milijardi kuna i došao do 13,4 posto BDP-a.
Troje uvjerljivo najvećih nabavljača su Grad Zagreb, HAC i Središnji državni ured za javnu nabavu.
Korceba Huić posebno upozorava na 11,7 milijardi koje su prošle kroz tzv. jednostavnu nabavu (robe i usluge vrijednosti manje od 200.000 kuna, odnosno radovi jeftiniji od 500.000 kuna).
>>>Dvije milijarde kuna ušteda u javnoj nabavi zahvaljujući eRačunima
U toj, nekada bagatelnoj nabavi, sve je netransparentno i ostavljeno na volju svakom naručitelju – hoće li i koje poslove oglasiti na svojoj web-stranici ili negdje drugdje, kojeg ponuditelja odabrati, kako i po kojoj cijeni, upozorila je Tatjana Korceba Huić u analizi za Ekonomski.lab, koju prenosi Jutarnji.