U jednome potezu banke su od države zaradile gotovo 451 tisuću kuna. Toliko naime iznose kamate koje će država platiti od posljednjeg izdanja trezorskih zapisa. Naime, činjenica jest da se država kratkoročno iznimno jeftino zadužuje. Na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa, kamatna stopa iznosila je svega 0,09 posto. Uistinu, reći ćete da banke de facto državi besplatno posuđuju novac. No, i nije baš tako.
Iako je kamatna stopa samo 0,09 posto, što je gotovo pa nula (uzimajući u obzir usporedbu s komercijalnim kamatnim stopama po kojima se zadužuju poduzetnici i građani), no kada je istodobno s druge strane iznos od pola milijarde kuna, onda tih 0,09 posto ipak nešto znači. Ministarstvo financija se prvotno planiralo zadužiti za 400 milijuna kuna, no banke su ponudile ukupno 502 milijuna, što je u konačnici Ministarstvo i prihvatilo. Izračun smo temeljili na iznimno jednostavnoj računskoj operaciji – 502 milijuna kuna X 0,0009.
>>> Šonje: Kamate na zaduživanje naša su luđačka košulja
Primjerice, uzmemo li isti iznos po kojemu se Ministarstvo zadužilo, a riječ je o 502 milijuna kuna i najvišu povijesnu kamatnu stopu od čak 7,93 posto za jednogodišnji trezorski zapis koju je Ministarstvo plaćalo 2008. godine, kamata bi (po identičnome izračunu) iznosila čak 29,8 milijuna kuna.
Prije točno godinu dana, Ministarstvo financija je plaćalo kamatu od 0,44 posto za jednogodišnji trezorski zapis. Konkretno, na iznos od 502 milijuna kuna, kamata bi iznosila 2,2 milijuna kuna. Dakle, u godini dana samo na kamati se uštedjelo 1,8 milijuna kuna.
Nadamo se da smo uspjeli u konkretnim i jednostavnim brojkama predočiti koliko se jeftino država sada zadužuje, a koliko se ‘jeftino‘ zaduživala u prošlosti i koliko je novca odlazilo samo na kamate.