16. lipanj 2018.

Julije Domac: Najbolja niskougljična strategija ikada napravljena još je negdje u ladicama MZOE

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) proslavila je u srijedu deset godina djelovanja. U deset godina povukli su 400 milijuna kuna osiguranih bespovratnih sredstava iz EU fondova, proveli više od 45 EU projekata u kojima je REGEA sudjelovala kao projektni partner, a čak šest puta bila je koordinator međunarodnih konzorcija. REGEA je prva u Hrvatskoj dobila sredstva iz EU programa ELENA i to gotovo 800.000 eura za obnovu javne rasvjete za 57 gradova i općina čija će investicija iznositi 20 milijuna eura. Povodom obilježavanja razgovarali smo s Julijem Domcem, ravnateljem REGEA-e.

  • Iza REGEA-e je deset godina djelovanja. Kada se vratite retrogradno, što biste posebno istaknuli, što je obilježilo rad REGEA-e?

- Razlika je ogromna. Prije 10 godina tzv. čista energija je još bila samo dodatak i ukras tzv. konvencionalne energetike, obnovljivi izvori često su se nazivali alternativim izvorima energije. Danas su obnovljivi izvori postali mainstream - obnovljivi izvori energije su cjenovno konkurentni, a sve više i jeftiniji od fosilnih goriva. U zadnjih 10 godina instalacija fotonaponskih panela pojeftila je 4 do 5 puta! Cijena investicije u energiju vjetra u zadnjih 4 godine smanjila se za više od 30%. To su jako velike promjene. U 10 godina rada, kod nas se politika nikad nije miješala u struku, čak bi se usudio reći da je najčešće politika struku slušala. Upravno vijeće koje je sastavljeno od predstavnika svih osnivača pa tako i od različitih političkih opcija uvijek je sve odluke donosilo – jednoglasno. Danas su i česti primjeri zajedničkih projekata dvije županije, više gradova i općina i slično bez obzira na političku opciju. Tako mora i biti i to bi trebao biti dobar model i za Hrvatsku. Tek onda kad razdvojimo struku i politiku, možemo očekivati bolje dane. Politički konsenzus se može postići samo onda kada projekte izabere i pripremi – struka. Jednom kad su projekti tako pripremljeni, onda više nema filozofiranja, stručnjaci rade svoj posao, političari se bore za vlast i samo je pitanje sreće, dinamike projekta ili političke mudrosti koja će garnitura rezati vrpcu na otvaranju projekata. Ali jedna će rezati sigurno! Naših 10 godina obilježilo je 800 milijuna kuna projektnih investicija, više od 40 provedenih EU projekata čime je ostvareno više od 400 milijuna bespovratnih EU sredstava i na to smo iznimno ponosni, jer smo pokazali da se može.

>>>Deset godina REGEA-e: Dokazali smo da se i kod nas može raditi na najvišoj razini

  • REGEA je prva u Hrvatskoj dobila sredstva iz EU programa ELENA i to gotovo 800.000 eura za obnovu javne rasvjete za 57 gradova i općina čija će investicija iznositi 20 milijuna eura. Možete li nam reći nešto više o tom projektu?

- Projekt NEWLIGHT koji spominjete je zaista sjajan. Povezati 57 gradova i općina i doći do investicije od 130 milijuna kuna, koristiti bespovratna sredstva za pripremu iz europskog fonda ELENA i pri tome otvoriti mogućnost privatnom kapitalu za investiranje u partnerstvu s gradovima, investicije projektirati na način da se koristi inovativni mehanizam – ugovor o energetskom učinku je objektivno jako, jako dobro. Jasno je da će projektom profitirati javni sektor – troškovi javnih proračuna gradova i općina smanjit će se značajno barem na dvije stavke – potrošnja energije i održavanje javne rasvjete i više bi novaca trebalo ostati za druge namjene, za sve ono što bi se i inače trebalo financirati iz javnih proračuna. Zato mi je fascinantno bilo saznati npr. da su nekim gradonačelnicima i načelnicima neki postojeći održavatelji javne rasvjete nudili platiti penale odustajanja od projekta samo kako se ništa ne bi radilo Prevedeno – samo kako se ne bi smanjio trošak javnih proračuna i kako ne bi više novaca ostalo za škole ili zdravstvo, nadarene učenike ili siromašne.  Žalosno je i da naši građani ne uživaju u blagodati koju nam je dana i bez naše prave zasluge – energiji Sunca koje imamo u izobilju. S obzirom na sve do sada viđeno, a posebno u zadnjih 10 godina, činjenica da je energija Sunca danas dostupna i isplativa i bez posredovanja i bez sudjelovanja državnog aparata mene silno veseli. To je možda i jedini način da u nečemu uspijemo. Jer, opet nažalost, u razvaljivanju državnih institucija, nacionalnih sustava poticaja i kojekakvim nepodopštinama na štetu općeg dobra i javnog interesa - od nas nema uspješnijih. I to je jedna od tema koje me brinu za loših dana, ali ako to ne popravimo uskoro, ubrzo se više nećemo ni trebati truditi...

  • 800 milijuna kuna projektnih investicija, više od 40 provedenih EU projekata čime je ostvareno više od 400 milijuna bespovratnih EU sredstava – zapanjujući rezultati. Što biste od svih provedenih i onih projekata koje tek provodite istaknuli kao ključne, kojima se najviše ponosite, kojima ste probili led u jednoj zemlji kao što je Hrvatska i u kojoj je sigurna jedino nestabilnost?

- Uvijek se lijepo prisjetiti svojih projekata – oni su naša djeca. Posebno sam ponosan na prvu i zasada jedinu općinsku toplanu na biomasu u Hrvatskoj u općini Pokupsko, ali i na projekt NEWLIGHT. Riječ je o pionirskom projektu kojim se pripremila velika investicija u rekonstrukciju javne rasvjete u čak 57 gradova i općina sjeverozapadne Hrvatske, a naš tim je razvio praktički sve – metodologiju energetskih pregleda, natječajnu dokumentaciju za različine načine financiranja od kojih će se neki po prvi puta primjeniti u Hrvatskoj. Sjajan je osjećaj vidjeti dovršeni i realizirani projekt – nešto izgrađeno, nešto opipljivo i konkretno. Ponosim se da smo prvi u Hrvatskoj pokrenuli program poticanja obnovljivih izvora energije kod građana – ovim programom obuhvaćeno je čak 10.000 kućanstava. Uvijek ću pamtiti kada smo prvi puta dovršili program rekonstrukcije škola – sjajan je osjećaj kad vas ravnateljica ili ravnatelj škole uvjeravaju kako je sada u školi toplije, koliko se manje plaća za energente… Ili kad ne platite kavu u nekom gradu jer vam kažu – znamo tko ste, vi ste zaslužni da je rasvjeta u školi moje kćeri sada puno kvalitetnija. Uvijek se trudimo da naši projekti imaju i širu dimenziju – na primjer naš kotao na pelete u Karlovcu omogućio je stipendiju jednoj djevojčici bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Meni puno znači i da zapošljavamo tridesetak mladih djelatnika i da je svima njima omogućena edukacija po izboru i njihovim sklonostima – doktorati znanosti, tečajevi stranih jezika, usavršavanja, certifikati itd. Važno je samo da uče i napreduju.

>>>Konfrencija Croenergy 2017: Mijenja se svijest o energetskoj učinkovitosti

  • U svom desetogodišnjem radu REGEA je osvojila brojna priznanja i nagrade. Koje biste posebno istaknuli?

- Osobno su mi posebno drage plakete i javna priznanja naših županija – osnivača. To je najbolji znak da dobro radimo svoj posao i da Agencije ispunjava svoju ulogu. Lijepo se pohvaliti i europskim nagradama - ManagEnergy nagradom iz 2011., nagradom European Solar Prize Award iz 2012., Energy Globe iz 2014. koju smo dobili zajedno s Krapinsko-zagorskom županijom, a vrijedi istaknuti i da je naš projekt u Pokupskom 2016. godine u Bruxellesu dobio prestižnu EUSEW nagradu dok je naših 10 godina bilo u finalu iste te nagrade 2018. godine. Brojna su i  priznanja i zahvalnice naših gradova i općina što nas također veseli.

  • Uz sve nabrojane projekte vodite i crowdfunding platformu koja jedina radi isključivo za javne ustanove – dječje vrtiće i škole, koja kao takva jedina ne naplaćuje nikakvu proviziju. Do sad ste ih proveli 6 i sakupili preko 400 000 kn. U planu vam je i crowdfunding investing – možete li nam objasniti o čemu je riječ?

- Crowdinvesting ili crowdfunding odnosno grupno financiranje predstavlja alternativan pristup financijskim sredstvima za projekte koji se putem specijaliziranih internetskih platformi predstavljaju široj javnosti. Koncept nije nov, dapače, i seže još iz vremena 19-og stoljeća kada su građani New Yorka u nedostatku javnih sredstava grupno financirali postavljanje Kipa slobode. Može se zaključiti kako je dobrih ideja oduvijek bilo, ali ih je također oduvijek pratio i nedostatak novca. Prva crowdfunding platforma uspostavljena je u SAD-u davne 2003. godine dok danas postoji gotovo 2000 specijaliziranih platformi s konstantnom tendencijom rasta. Rast broja platformi pratio je i razvoj sustava poticaja za podupiratelje kampanje pa tako danas imamo platforme koje se temelje na donacijama, nagradama, pozajmljivanju novca ili vlasničkim udjelima u poduzeću ili udjelima u dobiti. Razvoj crowdfunding industrije bio je munjevit čemu svjedoči konstantan porast obujma poslovanja na platformama - od skromnih 530 milijuna u 2009. godini do 25 milijardi dolara u 2015. godini. Naših do sada 400.000 kuna odnosilo se na fasadu vrtića u Pregradi, pametne ploče za školu u Rijeci, školske ormariće, kuhinjsku opremu, uređenje školskih prostorija i tome slično. Ove godine se na globalnoj razini očekuje se da će crowdfunding po prvi put premašiti investicijski obujam fondova rizičnog kapitala koji su se donedavno smatrali najvažnijim izvorom financiranja za nove projekte (tzv. start-up kompanije). Nedavno se u Križevcima se složila grupica pametnih i ambicioznih mladih ljudi i u nekoliko dana sakupila 230.000 kn za solarnu elektranu 30 kW na krovu jedne javne zgrade. Iz tog ulaganja, svojim ulagačima, kroz 10 godina planiraju vratiti uloženo s 4,5% godišnje kamate. Tako nešto niti u jednoj banci u Hrvatskoj nećete dobiti.

>>>REGEA provela projekte vrijednosti 800 milijuna kuna, proračun porastao 20 puta

  • Kakvu energetsku strategiju Hrvatska treba?

- Jasno je da strategija mora biti – konkretna, jasna i sažeta. Upravo onakva kakva treba biti da bi se definirali najvažniji ciljevi i stvorili uvjeti da se oni ostvare. Koliko pamtim, Hrvatska je u sada dvadeset i sedam godina postojanja vidjela svega dvije, možda dvije i pol energetske strategije. Naravno da hrvatska energetska strategija mora biti i niskougljična, želimo li ne zaostati za Europom i svijetom u energetskoj tranziciji. Takva jedna je zapravo i napravljena, samo su je do sada čak tri ili četiri vlade propustile donijeti. Osobno mislim da je niskougljična strategija koja je još uvijek negdje u ladicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike najbolja energetska strategija koja je ikada napravljena. Zbog svega toga eventualna buduća energetska strategija treba više biti akcijski plan kako provesti ključne strateške projekte i okvir kojim će se u obzir uzeti strateški dokumenti gradova i županija koje oni izrađuju temeljem preuzetih dobrovoljnih obveza iz europske inicijative Sporazum gradonačelnika ili temeljem zakonskih obveza. Višerazinsko upravljanje jedan je o ključnih europskih prioriteta u energetici.

  • Investiramo li dovoljno u energetiku? Što je po Vašem mišljenju, Hrvatskoj potrebno da se i u tom sektoru pokrenu investicijski procesi?

- Bojim se – ni približno. HEP je svojedobno s omalovažavanjem gledao na vjetroelektrane i propustio investicijsku priliku stoljeća. To je po meni posljedica kobne kombinacije nedostatka znanja i postavljanja uprava isključivo po liniji političke podobnosti. To je uvijek pogubno za investicije. Od prepreka i dalje postoji manjak znanja, razumijevanja i kapaciteta državne uprave – treba nam administracija koja je učinkovitija, odgovornija, uspješnija, ali i bolje plaćena i motivirana. Moramo naučiti da državne institucije – ministarstva, službe i ustanove moraju biti servis i najveći saveznici podjednako i poduzetnicima, i znanstvenicima pa tako i energetskim agencijama.

  • Rođendan ne bi bio rođendan da vam ne postavimo pitanje – REGEA u idućih deset godina?

- Agencija sigurno može i treba još rasti, svi mi još možemo učiti. Energetika se brzo razvija i godine pred nama donose velike promjene. Tu je naša uloga jasna – trebamo omogućiti da se u Hrvatskoj primjenjuju pametna rješenja i da energetska tranzicija ne ostane samo pojam nego da postane realnost. Budućnost energetike je energija koja je dostupna svugdje i potpuno je ili uglavnom obnovljiva. Budućnost je – niskougljična, bez obzira na izazove koji su pred nama. Nikada prije obnovljivi izvori energije nisu rasli ovako brzo i to je trend koji je nemoguće zaustaviti. Naši automobili postat će skladišta energije, a mnogi od nas bit će i potrošači i proizvođači energije. Tu znanje postaje presudno – znanje koje ćemo trebati imati da ne (po)ostanemo samo zemlja u koju se bogati dolaze odmarati. U sljedećih deset godina puno će se toga promijeniti, promjene se događaju sve brže, a ja se mogu samo nadati da ćemo biti na visini zadatka koji će se pred nas postaviti.