Jump IT Forum uputio je Vladi RH niz preporuka za razvoj digitalnog društva u Republici Hrvatskoj. Ma panel raspravi na kojoj su sudjelovali potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, bivši "informatizatori" države Slavko Vidović, Mladen Mauher i Miroslav Kovačić te analitičar Boris Žitnik, iznjedrene su konkretne preporuke.
Započevši uvodni govor o krizi u Agrokoru, Martina Dalić ocijenila je da restrukturiranje Agrokora predstavlja dovršetak procesa tranzicije u Hrvatskoj i otvara novu razvojnu priliku za značajan dio hrvatskog gospodarstva i nastavak poslovanja na kvalitetnijim tržišnim osnovama nego do sada.
- Na taj način u cjelokupnom ovom procesu ozdravljenja pojedinih neuralgičnih točaka u hrvatskom gospodarstvu nismo izgubili iz vida one koji stvaraju dodanu vrijednost, daju kvalitetu, konkurentnost i priliku za razvoj i rast. Takva je, među ostalim, i hrvatska ICT industrija, kazala je Martina Dalić.
Revitalizacija vijeća za digitalnu ekonomiju
U budućem razvoju nastaviti će se tempo dostupnosti sredstava iz Europskih fondova za ICT, a daljnje aktivnosti ministarstva gospodarstva biti će revitalizacija nacionalnog vijeća za digitalnu ekonomiju.
Uvid u povijest hrvatske informatičke industrije dao je Boris Žitnik, direktor OmniaConsulta, rekavši da je Hrvatska imala dobru startnu poziciju s obzirom na druge zemlje. Danas je hrvatska ICT industrija u zaostatku za ostalim zemljama.
- ICT industrija počinje ponovno rasti od 2013. godine i to na krilima izvoza, novih tehnologija i zadnjih dvije godine zbog oživljene konjunkture, kazao je.
Izvoz IT usluga
ICT industrija troši oko 7 milijardi kuna na proizvode i usluge, a prosjek po stanovniku je oko 218 eura u Hrvatskoj, dok je u Europi oko 970 eura. Hrvatska u posljednjih dvije godine postiže stope rasta preko 20 posto godišnje u izvozu IT usluga, no u odnosu na druge zemlje zapravo izvozi manje.
- Ono što je jako važno naglasiti, ta tijela i oni koji će voditi proces digitalizacije u Hrvatskoj trebaju biti u velikoj suradnji s IT industrijom, rekao je Žitnik te dodao da je jedna od važnijih stvari na kojima Hrvatska treba raditi brendiranje kao ICT destinacija sa stručnim ICT kadrovima.
Panelisti su, osvrćući se na proteklih 25 godina, zaključili kako su neka od postignuća vrijedna te na njima treba temeljiti i daljnji razvoj, kao što je primjerice projekt One Stop Shop (HITRO.HR) te Strategija H21.
>>>Hitro.hr: U prvom kvartalu otvoreno više od 2.000 novih tvrtki, većina za 10 kuna
- One Stop Shop nije pitanje tehnologije već fer odnosa države prema građanima i korisnicima brojnih javnih usluga. Država je dužna pružiti građanima usluge i pomoći im, istaknuo je Miroslav Kovačić, državni tajnik za e-Hrvatsku u razdoblju od 2003. do 2007. godine.
Liderstvo
Potrebno je nastaviti razvijati usluge za građane koji će ih motivirati na korištenje, a time će se motivirati i razvitak infrastrukture. U tome država mora voditi ključnu riječ i pokazati liderstvo.
- Mi možemo biti super eksperti i znanstvenici, tu ekspertizu moramo pridružiti liderstvu. Liderstvo znači prvi čovjek ili prvi tim koji će prihvatiti i stvarati okvire za implementaciju takvog sustava, jedan od sjajnih primjera je Estonija, a ako govorimo o digitalnom društvu onda je to Danska. Moja prva preporuka je pojačati snagu liderstva, kazao je Mladen Mauher.
- Mislim da smo mogli razviti više elektroničkih usluga i to usluga koje bi ljudima bile dostupnije i lakše za uporabu i druga stvar je e-porezna prijava u kojoj je bilo jako puno otpora i puno smo na njoj ‘jahali‘ jer je na tome Europa forsirala, odgovorio je Miroslav Kovačić.
Uvoz radne snage za ICT sektor
Treba li sasvim dozvoliti i liberalizirati uvoz radne snage za IT sektor, Martina Dalić je objasnila da je ICT sektor specifičan slučaj.
- Uvoz radne snage znači izdavanje određenog broja dozvola za ljude koji fizički dođu i rade u Hrvatskoj, a ICT sektor ima određene svoje specifičnosti koji mu možda idu u prilog u smislu toga da je ovo jedan sektor koji omogućava rad na daljinu što onda djeluje dvosmjerno.
Preporuke za razvoj digitalnog društva u RH
- Agendu Digitalne Hrvatske podići na najvišu političku razinu
- Uvesti poziciju državni Chief Information Officer
- Vraćanje pozicije e-Hrvatske na središnju upravnu poziciju kako bi vertikalno i horizontalno ubrzala proces transformacije društva u digitalno
- Izvršiti pritisak na obrazovni sustav za obrazovanje većeg broja IT stručnjaka
- Razviti i čvrsto se držati plana transformacije ekonomije u digitalnu
- Inzistirati na sustavima cjeloživotnog obrazovanja
- Objediniti javnu nabavu
- Uspostaviti državni informacijski oblak (cloud)
Budućnost ICT-a će odrediti druge struke a ne samo ICT, složili su se panelisti. Bitna će biti znanja, da ljudi drugih struka zajedno s IT-jevcima razvijaju nove tehnologije, nove usluge i nove poslovne procese. Budućnost razvoja tzv. servisa u oblaku (cloud) i drugih servisa će obilježiti osobe koje neće biti iz IT sektora.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta dr. sc. Martina Dalić također izjavila je kako je vrlo važno da obrazovni sustav proizvodi dovoljan broj radne snage i zadovoljavajućih kvaliteta kako bi ICT industrija nastavila biti važan dio hrvatskog gospodarstva i jedan od ključnih aktera transformacije ukupne ekonomije.