03. listopad 2017.

Jurica Lovrinčević: Peveca neće biti na burzi dok ne riješimo sve kosture iz ormara

Nakon stečaja iz kojega se jedva izvukao i donekle stao na noge Pevec je postao meta raznih interesa. Vodila se velika borba među dioničarima i na kraju je pobijedila jedna struja. Jurica Lovrinčević, čelni čovjek Peveca i suvlasnik osječke Dicentre koja je ujedno najveći dioničar Peveca, nakon godinu dana mandata govori o kosturima iz ormara koje je zatekao, prijateljstvu s Pavom Vujnovcem iz PPD-a i poruci koju mu je netko poslao pretukavši člana Uprave Krešimira Bubala.

• Na čelu ste Peveca godinu dana. U kakvu ste stanju preuzeli tvrtkino kormilo?

– Pevec je u nekim segmentima bio u dobrom stanju, ali u pojedinima, nažalost, u iznimno lošemu. Tada je novca u tvrtki bilo, likvidnost nije bila upitna, no bilo je kostura u ormaru koji su se godinama gurali pod tepih, točnije skrivali. Odlučili smo sve te kosture izvući na vidjelo i u iduće dvije-tri godine počistiti tvrtku; da svi računi budu čisti: čist račun, duga ljubav – i s državom i bivšim vlasnicima i zaposlenicima. Bilo je mnogo problema jer je bivša uprava imala neke druge ciljeve koji jednostavno nisu bili u skladu s tvrtkinim interesima.

>>> Pevec kupio čakovečki Merkur

• Spomenuli ste kosture iz ormara. O čemu je bila riječ?

– Javnost je dijelom već upoznata s problemima koji imaju obilježja protupravnih postupanja na tvrtkinu štetu, kao što su malverzacije s Panproduktom u vlasništvu prijatelja bivšeg predsjednika Uprave Šketa, izostanak provedbe stečajnog plana u odnosu na Hypo Alpe- Adria banku, prodaja hale na Kukuljanovu u Rijeci i dr. Problemi su se godinama gomilali. Isto tako, u tvrtkinu portfelju bilo je mnogo neperspektivnih nekretnina koje se nisu prodavale i opterećivale bilancu. Treba ih prodati po fer vrijednosti i taj novac uložiti dalje. Pevec ima zemljišta od Lukova u Senju, Dugopolja, Slavonskoga Broda do Kutine i Bjelovara. Mnogo je nekretnina o kojima se desetak godina nije vodila briga. To se mora prodati da bismo to uložili u nove centre. Pevec mora stalno ulagati. Držimo se konzervativne politike i želimo ulagati u ono što nam donosi prihode i veće volumene u budućnosti. Cilj je imati oko 50 posto objekata u svojem vlasništvu, a ostatak u zakupu.

• Postoji li neki segment koji vam do sada nije bio u fokusu, a želite ga?

– Ne. Pevec ima općenito dobru percepciju na našem tržištu. Naši potrošači prepoznaju ga kao mjesto povoljne kupnje. Od početka rujna prošle godine, kad sam došao u Upravu, nisam dopustio rast cijene ijednog artikla. Neovisno o tome što radimo s više od 80.000 artikala, nije bilo poskupljenja. Naši su nam potrošači na prvome mjestu, a oni nam svojom lojalnošću to i potvrđuju. To je pozitivna stvar iz prošlosti, želimo da ljudi koji kupuju kod nas budu zadovoljni, da su proizvod kupili po poštenoj cijeni. Naravno, mi smo trgovci i moramo zaraditi. Međutim, uvijek je pitanje granica. Novim aktivnostima proširujemo lepezu usluga koje će kupcima osigurati da dobiju više nego do sada. Mnogo smo radili na brendiranju. Ljude upućujemo na novo i svježe, ali i na staro što je dobro. Približavamo se novim generacijama koje imaju drukčije kupovne navike, ali ne želimo izgubiti stare kupce.

>>> Pevec: Nemamo saznanja da je američki investicijski fond ‘bacio oko’ na nas

• Je li situacija s Agrokorom utjecala na Pevec? Izravno ili neizravno?

– Vidjet ćemo kako će to utjecati na cijelo tržište. Naše tvrtke uvijek su s Agrokorom imale korektne odnose i uzajamno se poštovale. Nismo pogođeni njegovim problemima. Nije nam, naravno, drago što se sve to dogodilo. Nadam se da će sve Agrokorove tvrtke ostati poslovati na tržištu bez obzira na to tko će biti njihov vlasnik. Važno je da tvrtke opstanu, da ostanu njihovi zaposlenici jer i oni su naši potrošači.

• Je li možda Pevec zainteresiran za akviziciju neke od tvrtki iz tog koncerna?

– Ne. Apsolutno ne, usredotočeni smo samo na svoj biznis.

• Ali kupili ste Z1 televiziju.

– Da, jesmo. To je mala priča, Z1 je lokalna televizija koja emitira na području cijele države, ali i izvan granica putem satelita. Tu smo televiziju kupili da bismo osnažili marketinške aktivnosti. Mnogo ulažemo u marketing, a Z1 je televizija s godišnjim prihodima od pet milijuna kuna. U usporedbi s Pevecom to je zanemarivo. Planiramo raditi svoje lokalne emisije na toj televiziji. U Zagrebu imamo pet centara, blizu su Kutina, Karlovac, a u planu nam je proširenje na Samobor i Zaprešić. U zagrebačkom prstenu tako ćemo imati desetak objekata i mislimo da ćemo direktnim i indirektnim marketingom na toj televiziji vrlo brzo vratiti svoje ulaganje. Ne planiramo ulaziti u druge biznise, no u tom trenutku poklopile su se dobra priča i prilika.

>>> Pevec kupio Z1 televiziju

• Kakvi su poslovni rezultati u ovome dijelu godine u odnosu na prošlu? Jeste li zadovoljni?

– Prošla godina bila bi solidna da nije bilo tih kostura iz ormara. Morali smo ispravljati pogreške iz prethodnih razdoblja, rezervirati novac za sporove.

• O kojim je iznosima riječ?

– Morali smo rezervirati više od 60 milijuna kuna, to je velik novac. Morali smo i Poreznoj upravi platiti 30 milijuna kuna poreza, odnosno 22 milijuna kuna neplaćenoga PDV-a iz 2013. i osam milijuna za kamate. Tri godine čekao se prijenos prava vlasništva nekretnina iz Slavonskoga Broda i Osijeka koje su prema stečajnom planu morale biti prenesene 2012., ali nisu, nego tri godine poslije. Zašto je to tako napravljeno, utvrdit će institucije. Dakle, 30 milijuna kuna plaćeno je Poreznoj upravi, što nam je otežalo situaciju, ali i to smo izdržali. Procjenjujemo da nam treba još dvije do tri godine kako bismo se mogli usredotočiti isključivo na budućnost.

• O kojim prihodima možemo govoriti u 2017.?

– Prihodi su dobri i malo bolji nego lani. Ne želim javno izlaziti s rezultatima prije zakonskih rokova.

• Zbog toga se neki i ne slažu s vama, htjeli bi da transparentnost bude veća, pogotovo ima li se na umu i prijedlog o uvrštenju dionica na Uređeno tržište Zagrebačke burze.

– Svatko gleda kako želi. Udrugu malih dioničara osnovale su tri osobe; jedna ima 19 dionica, druga 380, a za treću se ne zna, barem ja ne znam. Ne zna se tko su članovi te udruge. To bih nazvao maksimalnom netransparentnošću. Recite mi kakva je to udruga malih dioničara za koju se ne zna tko su joj članovi? Govorimo o Hrvoju Markoviću i njegovoj ekipi. To nije udruga malih dioničara, to je udruga malih burzovnih mešetara. Kad kažete ‘mali dioničar‘, smatra se da su to dioničari koji su radnici neke tvrtke, bivši radnici i slično. U ovom slučaju riječ je o tri osobe koje se bave kupnjom i prodajom dionica na burzi koje su se odlučile nazvati Udrugom malih dioničara Pevec. Zbog čega mislite da bih te ljude trebao doživljavati važnijima od drugih? I razmišljati o tome što oni žele. Treba li Pevec biti transparentniji? Jedni smatraju da je razina transparentnosti dovoljna, a drugi da nije; sve je stvar percepcije.

Imamo konkurenciju koja itekako prati što mi radimo. Pitanje je procjene što je dobro za tvrtku. Glavna je skupština izabravši Nadzorni odbor dala povjerenje da osobno kao i svi drugi članovi Uprave radimo u zaštiti tvrtkinih interesa; ne pojedinih dioničara, nego tvrtke. S tim u vezi napomenuo bih da je ovoj upravi za vođenje poslova u 2016. Glavna skupština s 97 posto glasova dala razrješnicu, što najbolje pokazuje koliko su dioničari zadovoljni njezinim radom. Možemo živjeti s tim da tri posto dioničara razmišlja drukčije.

• Udruga vas optužuje za mnogo toga. Postojala je ideja o izlistavanju na višim kotacijama burze, što je u načelu pozitivan korak, ali nikad nije ostvaren.

– Ovako izlazak na burzu zvuči kao lijepa priča, no ona to nije. Pevec u ovom trenutku ne bi imao nikakve koristi od izlistavanja na Uređeno tržište Zagrebačke burze. Zatekli smo situaciju u kojoj je pokrenuto izlistavanje, ali nije bilo završen. Zbog mnogo problema na koje smo naišli ova uprava tražila je odgodu izlistavanja na godinu dana. Nismo tada rekli da nećemo, nego smo tražili odgodu zbog zatečenog stanja, ali Glavna skupština na kraju je odlučila da se neće ići na izlistavanje. Potkraj srpnja ove godine Glavna skupština, a ne Jurica Lovrinčević, s 81 posto glasova odlučila je da neće biti izlistavanja. To je za nas u ovom trenutku završena priča. Vrlo je važno naglasiti nekoliko stvari. Kad smo predložili odgodu, upravo smo htjeli biti onakvi kakvima nas se optužuje da nismo – transparentni. Dok nisam došao u Upravu, nitko nije ni znao da smo Poreznoj dužni 30 milijuna kuna, da moramo rezervirati više od 60 milijuna kuna za sporove, nitko nije znao po kojim su se cijenama prodale nekretnine u Makedoniji, a nisu se trebale prodati, i još mnogo drugih stvari s kojima ne želim izlaziti javno. Zato smo i predložili da se prije svih burzovnih koraka potpuno i istinito utvrdi stanje jer u suprotnom to može biti vrlo opasno. Zašto ‘udruga burzovnih mešetara‘ forsira izlistavanje? Zato što vjeruje da će joj zbog tog poteza dionica vrijediti više. Te osobe samo zanima jeftino kupiti dionicu i skupo je prodati. A koje će posljedice Pevec snositi zbog iznošenja netočnih podataka, to ih uopće ne zanima.

• I to je legitiman cilj, zar ne?

– Jest, to je legitiman cilj, no važno je kako se to iznosi u javnost i što se proziva Uprava. Nemam ništa protiv njihovih ciljeva, ali ne slažem se s načinom na koji to predstavljaju javnosti. Služe se neistinama. Samo uvrštenje na burzu manje je važno od toga kako Pevec danas radi.

• Imajući na umu transparentnost, pomalo ste u nezavidnoj situaciji. Suvlasnik ste Dicentre, tvrtke koja je najveći dioničar Peveca na čijem ste vi čelu. To se može svakako protumačiti, i to ne baš pozitivno.

– Prije takve ocjene treba uzeti u obzir je li neko postupanje u skladu s propisima. Da je zakonodavac to smatrao nedopustivim, to bi i zabranio. Je li itko do sada prozivao Ivicu Todorića koji je bio predsjednik Uprave Agrokora i njegov vlasnik te član gotovo svih nadzornih odbora tvrtki iz koncerna? Nije. Vlasništvo je jedna kategorija, a upravljanje druga. Imam Inine dionice – i što sada? Vlasništvo ne može utjecati i ne utječe na prosudbe o tome što je dobro za ovu tvrtku. Štoviše, mislim da smo svojim postupcima to i dokazali.

>>> Bitka za Pevec: Dicentra s 11 posto dionica upravlja tvrtkom i taji podatke dioničarima

• Raščistimo još nešto – odakle Dicentri novac za Pevec?

– A tko je taj koga to zanima? Tko je i što je Dicentra, to je lako provjerljivo. Možete slobodno nazvati predsjednicu Uprave Dicentre da vam objasni. No da ne bude zabune, djelomično ću objasniti da ne bi proizašao zaključak da izbjegavam odgovore. Dicentra je tvrtka osnovana 1994. u Osijeku. Osnovali smo je gospodin Radić i ja, ujedno smo partneri u drugim tvrtkama kao što su Filir, Bobi, Podunavska slobodna zona. Spletom okolnosti Dicentra je postala Pevecov dioničar. Odakle novac? Od 25 godina poslovanja i rada. Lako se provjeri koliko su sve navedene tvrtke zaradile, riječ je o ukupno više od 150 milijuna kuna. Nisu to novoosnovane tvrtke koje nemaju novca, nego one kojima se godinama vrlo konzervativno upravljalo. Dicentra nijedan dan tijekom poslovanja nije bila blokirana.

• Neki sumnjaju u sve te postupke, a spominje se i PPD. Koja je njegova uloga?

– Grad Vukovar nije velika poduzetnička sredina i svi se međusobno poznaju. Nemam razloga skrivati da mi je Pavao Vujnovac i prijatelj, no svoje poduzetničke odluke PPD donosi samostalno i one nisu ni u kakvoj vezi s Dicentrinima.

• Koliko je sada Dicentrino vlasništvo u Pevecu?

– Mislim da je Glavna skupština rekla sve o omjeru snaga. Stvarne postotke morate ipak vidjeti s Dicentrom. Iz te tvrtke obavijestili su nas da su prešli prag od 25 posto, što je Pevec objavio u skladu sa zakonom. Do sada je trajala Dicentrina javna ponuda za Pevecove dionice i nakon toga vidjet će se koliko je ukupno vlasništvo.

>>> Pevec: Tvrtkom ovladali Jurica Lovrinčević i njegova Dicentra

• Nije li onda odluka o neizlistavanju na burzu namjerno izglasana da bi se izbjegla objava preuzimanja?

– O izlistavanju na prvu kotaciju morate pitati bivšu upravu Peveca na čelu s gospodinom Šketom. Mogli su to učiniti kad su htjeli, imali su nekoliko godina na raspolaganju. Kad smo mi došli, zauzeli smo stajalište da s tim treba pričekati jer nije vrijeme. Nema veze to s obvezom preuzimanja, jedno nema veze s drugim. Ovoj upravi manje je važno tko je vlasnik, imamo mnogo posla, mandat traje pet godina.

• Pretučen je član Uprave Peveca Krešimir Bubalo. Neki govore da je to inscenirano, no imate li informaciju o tijeku istrage, tko je naručitelj?

– To su vrlo ozbiljne stvari i kad netko kaže da je insceniran napad na čovjeka, strava. Kad sam ga vidio nakon napada, čekao je u kolicima u hodniku KBC-a Dubrava. Kad me prepoznao, rekao mi je: ‘Bolje mene nego tebe.‘ Eto... Ljudi doista znaju biti jako zločesti i širiti neistine. Krešo je brutalno pretučen ispred zgrade, postoje kamere koje su sve snimile, postoje svjedoci. To je bilo jako brutalno, ne daj Bože to nikomu. Objavio sam da dajem nagradu od 100.000 kuna, a poslije je povećao na 200.000 kuna, onomu tko policiji dostavi informaciju o počinitelju ili naručitelju. Napad je bio poruka meni i svima nama koji smo došli u Pevec. Podnijeli smo mnogo kaznenih prijava za sve što se događalo u Pevecu. Uskok i policija rade na tome. Recimo, hala vrijedna 10 milijuna kuna prodana je za 228 tisuća kuna.

• Možda se to moralo prodati za taj novac, možda postoji druga strana priče.

– Pravu istinu utvrdit će institucije. Nažalost, zbog preopterećenosti sustava bit će potrebno vrijeme, ali vjerujemo da će pravda na kraju pobijediti.

• Imate još četiri godine mandata. Što biste voljeli vidjeti posljednjega dana mandata?

– Želio bih vidjeti zdravu tvrtku s perspektivom. Imam volje i ambicije i dat ćemo sve od sebe da to i ostvarimo. Sav novac koji Pevec zaradi reinvestirat ćemo. Stajalište je ove uprave da stalno treba ulagati. Pevec je prvi hrvatski trgovački lanac. Trenutačno je dobro vrijeme za kupnju nekretnina i želimo to maksimalno iskoristiti.

• Širenje u inozemstvo?

– U Upravi se razmišlja i o tome da bi se trebali otvarati centri u Srbiji i Makedoniji, no zasad smo se dogovorili da ćemo djelovati tradicionalno i oprezno.

Nedavno ste otvorili Pevecov 21. centar. Koliko ih planirate otvoriti do kraja ove godine i u idućoj? – Do kraja godine planiramo otvoriti od četiri do pet centara. Otvorili smo ga u Zadru, Slavonskome Brodu, otvaramo Sisak, u studenome Čakovec. Plan je bio otvoriti i Samobor, no s obzirom na to da taj projekt zbog prostora ne ovisi o nama, nego i o Mercator grupi, nismo sigurni da će to biti riješeno u ovoj godini. Držimo se plana. Kad je riječ o idućoj godini, plan je koncentrirati se na Slavoniju – Požegu, Vukovar i Vinkovce. Hoćemo li uspjeti otvoriti još koji centar, vidjet ćemo. Planiramo otvoriti još jedan u Rijeci i jedan u Zagrebu. Cilj nam je biti u svakome gradu u Hrvatskoj koji ima više od 15.000 stanovnika.