Odvjetnici se za razliku od većine savjetnika ne smiju oglašavati, navoditi koje stranke zastupaju te koliko su uspješni u poslu. Ipak, na tržištu pravnih usluga postoje odvjetnici koji su poznati javnosti, oni koji imaju dobar ugled, ali ima i onih koji su manje poznati, a neki od njih ne žele ni postati poznati javnosti. O osobnim afinitetima ne treba raspravljati: neki klijenti vole zvučna imena, neki žele samozatajne odvjetnike, a neki se za odvjetnike odlučuju na preporuku. Na osobne preporuke za angažman odvjetnika posebno trebate svratiti pozornost. Dok je netko od vaših znanaca bio zadovoljan komunikacijom, stilom i angažmanom svog odvjetnika, način koji je odvjetnik primijenio na jednoj osobi možda nije primjeren za vas, ali i vaš slučaj. Ne dopustite da nečija preporuka zamijeni početni razgovor i dogovor o važnim temama. Nekomu, naprimjer, odgovara naplata usluga po utrošenom satu, no vama ne mora.
Ključna pitanja
Najvažnija su pitanja svakako: Zašto mi treba odvjetnik? Kakav mi odvjetnik treba? Što želim postići njegovim angažmanom? Iako se odgovori na ta pitanja čine banalnima, zapravo su ključni jer mogu biti osnova svakoga kasnijeg problema, nezadovoljstva klijenta te na kraju i neuspjeha. Uzmimo za primjer naplatu potraživanja, koja sama po sebi nije sporna, ali druga strana odbija platiti ili odugovlači s isplatom. Što tu konkretno može poduzeti odvjetnik osim poslati dopis u kojem će dati rok za plaćanje i zaprijetiti tužbom? Kakvo je opće mišljenje o postupcima pred sudovima, je li moguće da će druga strana postati insolventna dok ne završi sudski postupak i ima li smisla angažirati odvjetnika u tom slučaju? Dobar odvjetnik stranku će upozoriti na to da porezni propisi omogućuju otpis potraživanja koja se ne mogu naplatiti, za što je potrebna dokumentacija, ali i da nema smisla voditi postupak koji je sâm sebi svrha. Bi li ovaj slučaj bio drukčiji da vas je odvjetnik i prije nego što pošalje opomenu pred plaćanje pitao da mu dublje razjasnite odnos koji ste imali s drugom stranom, tko je sve od vaših suradnika sudjelovao u pružanju usluge ili isporuci proizvoda i zašto bi druga strana nakon godina suradnje odbila platiti račun? Svakako da bi jer biste se tako možda suočili s tim da ste upravo vi ili vaši suradnici napravili nešto što druga strana nije dobro primila i da je to bilo presudno za raskid suradnje. Odvjetnik koji vam ne postavi ta pitanja i ne ustraje na detaljnom razumijevanju svih odnosa koji su mogli utjecati na neko ponašanje nije usmjeren na korjenito rješavanje problema. Sudski spor i pobjeda u njemu nemaju smisla ako dođu prekasno i ako je u međuvremenu uništen poslovni odnos na tržištu koje je pod stalnim pritiskom konkurencije.
Sumnja u dobre prognoze
Vjerujete li odvjetniku koji vas uvjerava da imate pravo i da ćete sigurno pobijediti u sporu te dobiti što tražite ili tražite i drugo mišljenje? Svatko voli vjerovati da ima pravo i normalno je nadati se uspjehu, ali koliko je realno da ćete uspjeti baš u svemu što ste tražili? Koliko je moguće da je u poslovnom odnosu baš sve što je bilo u vašoj moći ispunjeno besprijekorno? Nije pametno postupati u afektu i ako vaši suradnici preuzimaju vaše ponašanje i reakcije, neka vam to bude znak da to i nije najbolje vrijeme za poslovno odlučivanje. Za razliku od posjeta liječniku kad tražite drugo mišljenje nakon što vam je prvi liječnik dao lošu prognozu o zdravlju, u radu sa savjetnicima treba tražiti drugo mišljenje, posebno onda kad je prvo idealno ili vrlo povoljno. Zašto ne čuti i drugo? Na kraju krajeva, o odvjetniku ili bilo kojemu savjetniku te njegovim pitanjima i pristupu problemu ovisi i kakav će zaključak donijeti. Ako iste činjenice podastirete različitim osobama na prosudbi, neće dobiti jednako mišljenje; posebno nećete dobiti jednako mišljenje ako dopustite da vam se postavljaju pitanja o kojima možda niste ni promislili. Odvjetnik koji se slaže s vama znači da vam je sličan, ali ne i da ima pravo. Još trebate znati koliki kapacitet ima vaš odvjetnik za bavljenje vašim sporom, ima li pomoćnike i kako ih uključuje u rad? Potpora odvjetničkog ureda s više savjetnika zasigurno je korisna. Ako imate dojam da je odvjetnik kojem vjerujete prisutan samo na sastancima, ali na vašem slučaju radi netko drugi iz odvjetničkog ureda, inzistirajte na tome da upoznate i te osobe te dobijete sliku o tome kako se vodi vaš predmet.
Tražite specijalista
Tražite li odvjetnika koji je specijalist za neko područje, prije negoli sami zaključite za koje vam područje treba specijalist, ispitajte više odvjetnika kako oni vide situaciju. Moguće je da vaše uvjerenje da je druga strana izvršila kazneno djelo u trenutku kad vam nije platila uredan račun nema puno veze s kaznenim pravom. Netko tko ne razumije suvremene tehnologije ne mora biti loš u savjetovanju kako urediti radne odnose, organizaciju poslovanja i porezna pitanja nekog tehnološkog startupa. Od suradnika tražite da vas redovito izvještavaju o projektima za koje su zaduženi, tražite izvješća, održavate sastanke, svakodnevno se čujete telefonom. Zašto bi rad s odvjetnikom koji se skrbi za nešto što vam je važno i po čemu bio drukčiji? Ima li vaš odvjetnik dovoljno podataka, dokaza, uputa o tome što se od njega očekuje u svakom trenutku? Dobivate li zapisnike s ročišta tek kad su ona gotova a da unaprijed niste informirani o događajima kojih je moglo biti na ročištu, koji će se dokazi izvesti, koji će se svjedoci saslušavati? Hoćete li s odvjetnikom biti na ročištu ili želite da netko brani vaš položaj i stajalište s početka spora iako razvoj događaja traži drukčiji pristup? Zbog stalnih promjena i unaprjeđivanja pravila sudski postupak vodi se posve drukčije negoli prije desetak godina. Odvjetnik ne može, kao što je prije bio slučaj, donositi nove dokaze usred postupka ako se složio s osobom vještaka, mora se potruditi objasniti zašto njegov nalaz nije dobar i slično. Za sve to mora biti u vezi s klijentom, tražiti dokaze, ispitivati povijest nastanka spora.
Naplata sporova i odgovornosti
Zbog nepovjerenja u pravosudni sustav, dugotrajnosti sudskih postupaka, neizvjesnosti i troškova koji su s time povezani poduzetnici su skloni s odvjetnicima ugovoriti naplatu tek nakon uspjeha u sporu, obično u nekom postotku. To se smatra i načinom kako odvjetnika potaknuti na aktivnost i brže rješavanje sporova, kao da on jedini utječe na to koliko će spor trajati i kako će završiti. I dok je to zakonski dopušteno te može biti vrlo dobro i za odvjetnika i za stranku, u nekim je slučajevima taj način kontraproduktivan. Zamislite situaciju u kojoj su svi dokazi na vašoj strani i da je samo pitanje vremena kad će sud shvatiti o čemu je riječ te presuditi da vam druga strana treba isplatiti neki iznos. Je li u tom slučaju pametno ugovoriti naplatu usluge odvjetnika nakon uspjeha u sporu? Hoće li s obzirom na goleme kamatne stope koje se pripisuju glavnici tijekom sudskog postupka (iznad 10 posto na godinu) odvjetniku možda biti primamljivije otezati s dokaznim prijedlozima ili ne požurivati sud da dogovori ročište što prije? Vama je u interesu primiti svoj novac, i ako pristajete biti u sudskom sporu s drugom stranom i nakon vremena koje nije u skladu s očekivanjima koja ste imali, možda ćete željeti s drugom stranom sklopiti nagodbu. U nagodbi ćete se zasigurno odreći kamata i sami platiti trošak odvjetnika. Dobit ćete novac koji vam pripada, ali vaš odvjetnik neće dobiti postotak od onoga što biste mogli dobiti da ste ustrajali u postupku još do presude pa do odluke žalbenog suda, ovrhe… Ovdje, dakle, nije riječ o tome da će netko tko vodi vaš spor biti nemaran zato što je plaćen unaprijed, nego o tome da i sami trebate preuzeti rizik ulaska u sudski spor.
Fiksna cijena zastupanja
U nekim je slučajevima cijena zastupanja fiksna. I dok se to može učiniti korektnim, u praksi ima nelogičnosti. Tako je, primjerice, za zastupanje u sporu u kojemu je tema zakonitost otkazivanja ugovora o radu cijena zastupanja fiksna i za poslodavčeva i za radnikova odvjetnika, iznosi 2000 kuna za cijeli postupak. Ako radnik dobije spor, poslodavac plaća tih 2000 kuna radnikovu odvjetniku. Radnik zatim tuži poslodavca radi isplate neisplaćenih plaća dok je trajao postupak i u tom sporu sigurno dobiva. Iako to rješenje prema kojem treba tužiti u dva koraka omogućuje sudsku zaštitu radnicima nakon otkaza po toj cijeni koja ne može rasti, katkad je zbog složenosti postupka nevjerojatno da bi odvjetnik provodio sve radnje za ukupnu naknadu od 2000 kuna. Kako bi se to ispravilo, radnik često ne tuži samo zbog nezakonitog otkaza nego u istom sporu traži i isplatu plaća koje nije dobio dok je spor trajao, što povećava vrijednost spora, a odvjetnička naknada raste. Ako radnik dobije spor, vrati se na posao i dobije zaostale plaće, i njegov odvjetnik dobiva troškove, koji su veći od 2000 kuna. Ako pak radnik izgubi spor, snosi troškove poslodavčeva odvjetnika, veće od 2000 kuna. Stoga treba na vrijeme donijeti odluku o tome kako i zašto tužiti. Pitanja poput trebate li platiti prije ili na kraju pokretanja postupka te koliki iznos teme su za ugovor s odvjetnikom. Odvjetnik smije naplatiti uslugu za koju niste potpisali posebni ugovor jer za usluge postoji službeni cjenik. Kako biste izbjegli te dvojbe, svakako prije savjetovanja dogovorite cijenu i tražite da se svi detalji dogovora unesu u ugovor o zastupanju. Koliku cijenu treba platiti, u mnogim slučajevima ovisi o iznosu koji je tema spora ili ugovora. Što je veći iznos, viša je i cijena zastupanja.
Autor: Danijel Pribanić