• Pratite nas na:
21. travanj 2019.

Kako su lobirali naši europarlamentarci Škrlec, Picula, Petir, Borzan i Radoš

Jest da Hrvatska ima samo jedanaest mjesta u Europarlamentu, no i to je dovoljno da se uz pomoć zastupnika i njihovih amandmana može utjecati na zaštitu interesa pojedinih gospodarskih skupina. Parlamentarci kažu da se najbolji rezultati postižu kad poticaj za intervenciju dođe iz neke interesne zajednice. Hrvatska poslovna zajednica još jedino nije svladala to da mora pravodobno tražiti pomoć.

Evo kratkog pregleda kako su lobirali naši europarlamentarci

Davor Škrlec

Priroda kontakata europarlamentarca Davora Škrleca s hrvatskim poslovnjacima obično je obuhvaćala zagovaranje stajališta poslovne zajednice ili pojedinaca, objašnjavanje smjernica europske javne politike i njihova utjecaja na poslovanje, povezivanje s dionicima u Bruxellesu ili drugim članicama, a nerijetko se tražila i pomoć ili intervencija kod kuće, pogotovo kad je bilo očito da mjerodavne institucije ne reagiraju kako treba prema europskim institucijama ili se pogrešno tumače propisi.

[caption id="attachment_382949" align="aligncenter" width="750"]europarlamentarci Davor Škrlec, Nezavisni[/caption]

– Za lobiranje mogu istaknuti da je bilo neuspješno jer je uglavnom bilo protiv smjernica EU. Za ostale vrste kontakata mogu izjaviti da sam uglavnom zadovoljan. Hrvatska još nema zakon o lobiranju, a za Bruxelles sve mora biti transparentno; nije dopušteno financijsko ili materijalno potkupljivanje zastupnika. Nisam imao iskustva s nedopuštenom praksom iako sam bio izvjestitelj Kluba zastupnika Zelenih za mnogo Unijinih javnih politika povezanih s gospodarstvom.

Tonino Picula

Tonino Picula posebno je angažiran bio u zagovaranju hrvatske poljoprivrede, odnosno povezivanja domaćih proizvođača s klijentima u Europi, ali i na zaštiti autohtonih proizvoda. Jedan od rezultata tih aktivnosti jest priručnik za registraciju autohtonih proizvoda (‘Autohtoni proizvodi i oznake kvalitete Europske unije: od ideje do realizacije‘). Picula napominje da je na europskoj razini dosad zaštićen 21 hrvatski proizvod, a deset ih je u postupku zaštite.

[caption id="attachment_382948" align="aligncenter" width="750"] Tonino Picula, Progresivni savez socijalista i demokrata[/caption]

- Danas je na europskoj razini zaštićen 21 autohtoni hrvatski proizvod, a još ih je deset u postupku. Riječ je o čak pet maslinovih ulja: istarskom, šoltanskom, krčkom, korčulanskom i creskom, zatim varaždinskom i ogulinskom kiselom kupusu, istarskom, drniškom, dalmatinskom i krčkom pršutu, paškoj janjetini, slavonskome medu, ličkom krumpiru, poljičkom soparniku, zagorskom puranu, slavonskom kulenu i međimurskome mesu z tiblice.

Biljana Borzan

S Biljanom Borzan poslovni sektor kontaktira gotovo svaki put kad EP radi na zakonu za koji je zainteresirana hrvatska poslovna zajednica, pri čemu su kontakti s HGK-om i HUP-om redoviti. Članica SDP-a i zastupnica Progresivnoga saveza socijalista i demokrata primjećuje kako su hrvatske tvrtke u pravilu bolje obaviještene i više angažirane u lobiranju ako su dio neke krovne europske udruge.

[caption id="attachment_382950" align="aligncenter" width="749"] Biljana Borzan, Progresivni savez socijalista i demokrata[/caption]

– Europski parlament ima smjernice i pravila za kontakte s lobistima i dosad nisam imala situacija u kojima bi se sa mnom neprimjereno kontaktiralo. No pritisaka je bilo. Primjerice, nikad neću zaboraviti atmosferu tijekom izglasavanja duhanske direktive kad su lobisti industrije tako reći iskakali iza svakog ugla.

Marijana Petir

Marijana Petir, jedna od dvoje zastupnika koji su tijekom prvoga cjelovitog mandata hrvatskih predstavnika (od 2014. do 2019.) postali nezavisni zastupnici, kaže da se susrela s mnogim poslovnim ljudima i lobistima u proteklih pet godina, a podsjeća i da je u nekoliko navrata organizirala konferencije u Parlamentu predstavivši pojedine gospodarske sektore, poput drvne i prehrambene industrije, poljoprivrede i energije iz obnovljivih izvora.

[caption id="attachment_265826" align="aligncenter" width="750"] Marijana Petir, Nezavisna, Foto: petir.eu[/caption]

– Načini lobiranja pojedinih skupina veoma su različiti, ali mogu istaknuti da nisam imala velikih negativnih iskustava. Vjerojatno su razlog vrlo jasne odrednice politike koju zastupam i dosljedno stajalište o važnim pitanjima.

Jozo Radoš

Jozo Radoš iz Saveza liberala i demokrata za Europu imao je više desetaka kontakata s hrvatskim poslovnim ljudima, od kojih se velik dio odnosio na ‘upoznavanje sa stanjem u pojedinome poslovnom području, a katkad se radilo i o konkretnim prijedlozima za predstavljanje pojedinih tema pred tijelima Europskog parlamenta‘.

[caption id="attachment_382952" align="aligncenter" width="750"] Jozo Radoš, Savez liberala i demokrata za Europu[/caption]

– Nisam imao negativnih iskustava u kontaktima s poslovnim ljudima iz Hrvatske i Europske unije. U pravilu sam se odazivao na razgovore s poslovnim svijetom da bih se bolje upoznao s pitanjima kojima se bavim, ponajprije kao izvjestitelj u sjeni svoje političke grupacije ALDE