Europska komisija u utorak je u Strasbourgu predložila promjenu uredbe u postupku donošenja odluka, poznatom pod nazivom "komitologija" u bruxelleskom žargonu, u kojem zemlje članice često prepuštaju Komisiji donošenje nepopularnih odluka s čime se Komisija sve teže nosi.
Komitologija je naziv za postupak u kojem se stručnjacima Komisije i zemalja članica prepušta donošenje tehničkih odluka poput protudumpinških carina ili pravila o sigurnosti hrane.
S obzirom da se ti postupci odvijaju iza čvrsto zatvorenih vrata, taj je postupak često predmet kritika zbog netransparetnosti.
Zemlje članice ne vole javno objavljivati svoja stajališta o nekim pitanjima o kojima se odlučuje u komitologiji, poput emisije štetnih plinova iz dizelskih motora ili skladištenja nuklearnog otpada jer se vlade boje za svoj rejting u zemlji. Osim toga, zemlje članice često se suzdržavaju od glasovanja i tako prisiljavaju Komisiju da donese nepopularne odluke poput onih kontroverznih o odobravanju pesticida ili genetski modificiranih organizama.
>>>Komisija predstavila mjere za bolje, slobodnije i financijski neovisne medije
Komisija u prvom redu želi promijeniti način odlučivanja u drugom krugu nakon što nema odluke u prvom krugu glasovanja. Za donošenje odluka potrebno je osigurati dvostruku većinu - 55 posto zemalja članica u kojima živi najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a.
Prema sadašnjem modelu, zemlje koje su se suzdržale od glasovanja uzimane su u obzir u izračunu kvalificirane većine, što je često značilo prepuštanje odluke Komisijinim stručnjacima.
Žalbeni odbor
Komisija stoga predlaže promjenu pravila glasovanja u zadnjoj fazi postupka komitologije (žalbeni odbor), tako da se u obzir uzimaju samo glasovi u korist određenog akta ili protiv njega. Na taj će se način smanjiti broj suzdržanih glasova i situacija u kojima odbor ne može zauzeti stajalište te Komisija mora djelovati bez jasnog mandata država članica.
>>>Komisija traži ukidanje ‘bezuvjetnog veta’, izmjenu zakona o Ini
Uz ovu, Komisija predlaže još tri promjene: uključivanje nacionalnih ministara tako što se Komisiji omogućuje da podnese drugo upućivanje žalbenom odboru na ministarskoj razini ako nacionalni stručnjaci ne zauzmu stajalište; povećanje transparentnosti glasovanja na razini žalbenog odbora tako da se javno objavi kako su glasovali predstavnici država članica pomoću objave glasova predstavnika država članica te osiguravanje političkog doprinosa tako što se Komisiji omogućuje da se Vijeću ministara obrati za mišljenje ako žalbeni odbor ne može zauzeti stajalište.
Promjene ove uredbe najavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker još u rujnu 2016. u govoru o stanju Unije.
"Nije u redu da Parlament i Vijeće prisiljavaju Komisiju da donese odluku kada države članice EU-a ne mogu međusobno odlučiti hoće li zabraniti upotrebu glifosata u herbicidima. Stoga ćemo izmijeniti ta pravila", rekao je tada Juncker.
>>>Škrlec: Od danas građani odlučuju o sudbini ‘potencijalno kancerogenog’ glifosata
Konačnu odluku o ovom prijedlogu donose Vijeće i Parlament.