28. prosinac 2018.

Koje zakonske promjene očekuju poljoprivrednike u 2019.?

S prvim danom nove godine na snagu stupaju novi zakoni, pravilnici i odredbe koji će utjecati na poljprivrednike i donijeti izmjene u njihovom načinu rada. Upitali smo Ministarstvo poljoprivrede koje su to promjene i za koje se novosti treba pripremiti.

Primarna proizvodnja i investicije u prerađivačke pogone poticat će se kroz EU fondove, poručuju iz Ministarstva. U fokusu će sljedeće godine bit će izgradnja hladnjača, nacionalno označavanje voća i povrća, kako bi potrošači mogli lakše prepoznati domaće proizvode, te unaprjeđenje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina.

U proračunu za 2019. Ministarstvo je osiguralo 7,7 milijardi kuna, a iz EU fondova se planira povući 5,4 milijarde kuna. Proračun je podebljan za 500 milijuna kuna, ali samo u dijelu namijenjenom korisnicima, a za izravna plaćanja osigurano je 2,9 milijarde kuna. Prvi dio isplata kreće u veljači, a poravnanje slijedi u svibnju.

Ministarstvo priprema i nacionalni strateški plan i strategiju poljoprivrede za novo programsko razdoblje nakon 2021. godine.

Poljoprivrednike očekuje i natječaj iz Programa ruralnog razvoja u vrijednosti od 2,3 milijarde kuna kojim se korisnicima (ne samo poljoprivrednicima), na raspolaganje stavlja 100% raspoloživih EU sredstava za povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje te ulaganja u infrastrukturu i diversifikaciju poljoprivrednih aktivnosti.

Porezna reforma rezultirat će i rasterećenjima krajnjih potrošača jer je smanjena stopa oporezivanja za voće, povrće, meso, ribu i troškove prijevoza živih životinja, a u planu su i dodatna rasterećenja građana.

Zakoni koji stupaju na snagu u 2019.

1. Zakon o uzgoju domaćih životinja

Zakonom se uređuje uzgoj domaćih životinja sljedećih vrsta: goveda, svinja, ovaca, koza, kopitara, peradi (kokoši, pure, patke, guske) i sive pčele. Zakonom se također uređuju pitanja vezana uz reprodukciju domaćih životinja, provedbu umjetnog osjemenjivanja i osposobljavanja uzgajivača za provedbu istog, vođenje potrebnih evidencija i registra o proizvodnji i prometu zametnih proizvoda, katastar pčelinjih paša, način držanja pčela i korištenje pčelinje paše, prikupljanje podataka o uzgojnoj vrijednosti konja, upravni i inspekcijski nadzor u provedbi zakona te druga pitanja značajna za uzgoj domaćih životinja.

2. Zakon o poljoprivredi

1. siječnja na snagu stupa Zakon o poljoprivredi kao nastavak Zajedničke poljoprivredne politike EU za programsko-financijsko razdoblje 2014.-2020. To uključuje međunarodne standarde za hranu, smjernice i kodove dobre prakse tzv. Codex Alimenatrius, a sve kako bi se osigurala zaštita zdravlja potrošača i pošteni postupci u trgovini hranom.

Priprema se i Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane, koji se donosi za razdoblje od četiri godine, a koji će urediti sustav doniranja hrane.

3. Pravilnici

Početkom iduće godine na snagu će stupiti Pravilnik o Upisniku poljoprivrednika i Pravilnik o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Pravilnik o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava objedinit će dosadašnja tri pravilnika: Pravilnik o Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, Pravilnik o upisu dopunskih djelatnosti na OPG-u i Pravilnik o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u.

Kako bi se omogućila cjelovita evidencija o stupnju tehničke opremljenosti poljoprivrednika i iskorištenosti proizvodnih kapaciteta, pravilnicima se predviđa vođenje evidencije o poljoprivrednom zemljištu, stoci, poljoprivrednoj mehanizaciji i opremi. Ti su podaci bitni kod izrade strateških dokumenata, operativnih programa, oblikovanja mjera potpore poljoprivrednicima, definiranja uvjeta prihvatljivosti projekata i slično.

Kako bi se suzbila mogućnost sivog tržišta u Upisnicima će se povezati podaci o proizvodnji i prodaji s proizvodnim resursima za male poljoprivrednike. Uvode se i digitalne poljoprivredne iskaznice.

Smanjuje se broj evidencija o prodaji s dnevnog evidentiranja na mjesečnu razinu što donosi smanjivanje učestalosti administrativne radnje od 110 puta godišnje na 12 puta godišnje.

Za poduzetnike je važan i Pravilnik o stručnom nadzoru uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji i Pravilnik o Upisniku proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji kako bi se regulirala proizvodnja biomase za energetske potrebe.

4. Zakon o vinu

U veljači je planiran novi Zakon o vinu, ukidaju se sve naknade za kontrole stavljanja vina u promet te se time 12 milijuna kuna vraća sektoru vinarstva za njihove potrebe i aktivnosti.

Ukidaju se evidencijske markice, koje su bile obvezna prije stavljanja vina u promet, te se uspostavlja marketinško označavanje vina kroz četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra i Kvarner; Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska.Predviđa se priznavanje četiri regionalne organizacije vinara.

Decentralizira se postupak organoleptičkog ocjenjivanja vina po vinogradarskim regijama - ocjenjivanje na razini regija, regionalne organizacije predlažu ocjenjivače s vlastitog područja, pa tako npr. vino s Pelješca neće ocjenjivati licencirani senzoričari iz Kutjeva, već će to činiti Hrvatski centar za poljoprivredu hranu i selo (putem Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo).

Stroža će biti i kontrola proizvodnje i prometa grožđa i vina.

Donose se i dva nacionalna programa :

Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine

- uvodi se nova mjera Informiranje u državama članicama kao nadogradnja postojeće mjere Promidžbe na tržištima trećih zemlja s intenzitetom potpore od 80% od razine maksimalno prihvatljivih troškova;

- povećan je intenzitet potpore sa dosadašnjih 50% na 75% od razine maksimalno prihvatljivih troškova,

- uvedena je nadoknada gubitka dohotka za iskrčene vinograde u razdoblju od 3 godine u slučaju kada se projekt rekonstrukcije konverzije provodi na lokaciji gdje je i iskrčeni vinograd,

- uvedena ja mogućnost pokrića troškova tzv. doprinosa u naravi, kojim se korisniku nadoknađuje vrijednost izvršenih poslova u projektu koje je sam proveo (bez podloge računa ).

Nacionalni program očuvanja izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj transformira nacionalnu banku gena u sustav (nacionalnu mrežu) banki gena, koju mogu činiti i žive životinje. Također je novost da će i uzgojne organizacije moći koristiti potpore.

U novoj godini primjenjivat će se i Nacionalna strategija za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023., a koja će stvoriti preduvjete da proizvođačke organizacije koriste sredstva EU za su financiranje svojih aktivnost u cilju preuzimanja aktivne uloge upravljanja sektorom.

POVEZNICE:

>>>Porezne izmjene od 1.1.2019. (1.dio)

>>>Porezne izmjene od 1.1.2019. (2.dio)

>>>Od 1.1.2019. – Novčano poslovanje i trošarine

>>>Od 1.1.2019. – Ostali propisi