13. prosinac 2017.

Konsolidirane aviokompanije vrše pritisak nad europskim zračnim lukama

Val konsolidacije među europskim zrakoplovnim tvrtkama stvara pritisak na zračne luke u regiji jer jača pregovaračku poziciju avioprijevoznika, izjavio je za Reuters čelnik udruge zračnih luka ACI Europe.

Iza zrakoplovnih prijevoznika je vrlo turbulentna godina. Monarch, Air Berlin i Alitalia završili su u stečaju nakon neuspješnih pokušaja da se nose s konkurencijom u uvjetima pada cijena karata. Lufthansa i easyJet pokupovali su imovinu Air Berlina, a dali su i ponude za dijelove poslovanja Alitalije. British Airways je pak preuzeo Monarchove vrlo vrijedne londonske slotove.

>>> Alitalia je još jedan bolesnik kojeg održava državni respirator

"Konsolidacija znači manje zrakoplovnih tvrtki na tržištu koje morate pokušati pridobiti, manje njih da pomognu u poslovanju vaše zračne luke i da otvore destinacije. Također znači veću kupovnu moć za zrakoplovne kompanije, veću moć da diktiraju uvjete poslovanja u nekoj zračnoj luci", izjavio je za Reuters čelnik ACI Europe Olivier Jankovec.

Dok su niskobudžetne kompanije poput Ryanaira ionako fleksibilnije kada je u pitanju prebacivanje poslova iz jedne zračne luke u drugu, stvaranje velikih zrakoplovnih grupa s poslovanjem na više aedrodroma, poput IAG-a, Air France-KLM-a i Lufthansa Groupa, znači da sada i tradicionalne aviokompanije mogu seliti poslovanje u druge zračne centre, objašnjava.

Primjerice, Lufthansa je u ovoj godini pritisnula Fraport, operatera s glavnom bazom u Frankfurtu, premještanjem pojedinih zrakoplova tipa superjumbo u Muenchen.

"Zračna luka ne može se preseliti, a zrakoplovna tvrtka može. Sve tri grupe koje sada nastaju u Europi posluju u više zračnih luka, pa mogu igrati tu igru​", dodaje Jankovec.

>>> VIDEO: Posljednji let Air Berlina

Zbog sloma Air Berlina berlinska zračna luku Tegel ostala je bez unosnih letova na udaljene destinacije. Jankovec predviđa da bi slična sudbina mogla zadesiti i Rim Fiumicino ako Alitalia prestane s radom ili ju kupi konkurencija.

Zračnoj luci u Bruxellesu trebalo je 14 godina da se oporavi od propasti Sabene, a Budimpešta je izgubila status važnog zrakoplovnog centra nakon kraha domaćeg prijevoznika Maleva.

Zračne luke mogu također pokušati privući prijevoznike učinkovitijim poslovanjem tako da zrakoplovi provode manje vremena prizemljeni i i mogu donijeti prijevoznicima veću zaradu, podsjeća Jankovec.

Analitičar zrakoplovstva John Strickland smatra pak da zračne luke moraju planirati budućnost.

"Riječ je u tome da zračne luke moraju biti dinamične, da ne smiju pretjerivati s programima kapitalne potrošnje ni sastavljati ambiciozne planove sa ciljem osvajanja arhitektonskih nagrada, već im mjerilo mora biti operativna učinkovitost koja će im donijeti fleksibilnost u kontekstu neprekidnih promjena u industriji", rekao je.

>>> Cappelli: Radimo na novom avio-programu za Hrvatsku

Po njegovim je riječima sektor zračnih luka i dalje atraktivan za sve ulagače zahvaljujući očekivanom rastu broju putnika. Dionice europskih operatera zračnih luka Fraport, Flughafen Zurich, Zračne luke Beča, Aenae i grupe ADP porasle su u ovoj godine između 19 i 60 posto.

Rejting agencija Moody‘s u prošlom je mjesecu objavila pozitivnu prognozu za europske zračne luke u 2018. godini zahvaljujući snažnom rastu putnika, iako su izdvojili konsolidaciju kao rizik u srednjoročnom razdoblju, budući da bi preostali prijevoznici mogli smanjiti kapacitete i povećati cijene karata.