Interreg Centralna Europa projekt je Europske komisije koji teži 246 milijuna eura (iz Europskog regionalnog razvojnog fonda), dio je programa Interreg Europe, koji teži 359 milijuna eura, te je jedan od instrumenata provođenja politika Europske teritorijalne suradnje, za koju Unija ukupno raspolaže sa svotom od 10 milijardi eura.
U sklopu programskog područja Interreg Centralna Europa (jer postoji još i Interreg Mediterranean u kojima Hrvatska također može sudjelovati, primjerice Istra, Dalmacija i sl.), HAMAG Bicro preuzeo je provođenje četiriju od ukupno 28 programa (za sada), među kojima je i PPI2Innovative program javne nabave. Poticaj na kupnju proizvoda inovativnih tvrtki
Osnovni cilj PPI2Innovative projekta je da, sukladno promjenama koje su ugrađene u postojeći Zakon o javnoj nabavi (a koje se odnose na Partnerstvo za inovacije, tekst koji je prenesen iz Direktiva EU), potaknuti naručitelje da kupuju proizvode inovativnih tvrtki, u fazi dok inovacije još nisu komercijalno dostupne. Drugim riječima, jednom kada neka tvrtka istraži i razvije svoj proizvod, kroz Javnu nabavu, taj proizvod pronađe svoj put i mjesto na tržištu.
>>>Lako je imati ideju, no što je s novcem? Pročitajte ili preuzmite brošuru HAMAG-BICRO-a
- Riječ je o potpuno novim procesima, pa ne postoje prethodna iskustva nekih drugih zemalja članica. Tržište javne nabave u RH iznosi 12 posto BDP-a, a projekti poput ovih platforma su za učenje, kroz razmjenu sa ostalim zemljama članicama. Svjesni smo kako je prilagodba novom Zakonu o javnoj nabavi koji je na snagu stupio 1.1.2017-te, vrlo stresno razdoblje, a kamoli onda Javna nabava inovativnih rješenja. Međutim, u ovoj početnoj fazi nastojimo dati administrativni okvir i biti podrška naručiteljima, rekla je na radionici HAMAG Bicro-a, načelnica Sektora za unaprjeđenje sustava i međunarodnu suradnju Ministarstva gospodarstva, Nina Čulina.
- Do sada smo inovacije podupirali sa različitim financijskim potporama, a ovo je način da potaknemo inovaciju s razine potražnje. Inovacije inače teško pronađu tržište, a pema nekim procjenama ukupna javna nabava u Hrvatskoj kreće se oko 40 milijardi kuna. To je vrlo veliko tržište, koje, kroz javnu nabavu, želimo otvoriti za inovacije, rekla je načelnica Sektora za unaprijeđenje sustava i međunarodnu suradnju Ministarstva gospodarstva, Antonija Mršić.
U brojkama, slika javne nabave u odnosu na BDP i pozicije inovacije izgledaju ovako:
U Republici Hrvatskoj ukupna vrijednost javne nabave u odnosu na BDP, u 2015-toj godini, iznosila je 12,14 posto. U Europskoj Uniji, za isto razdoblje, 13,1 posto.
Udio BDP-a za inovacije, odnosno koliko Hrvatska ulaže u inovacije, iznosi 0.81 posto. EU izdvaja 2.03 posto, SAD 2,73 posto, Japan 3,58 posto. Ono što HAMAG Bicro kroz ovaj program nastoji spojiti jest, s jedne strane provođenje politika i realan sektor.
- Procesi razvoja inovacije skupi su i dugoročni, međutim, tek kada se inovacija razcije, baš tada treba podržati proizvod i plasirati ga na tržište. Kada uspiju na nekom stranom tržištu, domaće inovativne tvrtke često pitaju kako to da nisu uspjeli plasirati inovaciju na tržištu svoje zemlje, iako su imali podršku države u razvoju proizvoda, rekla je Ivana Žorž, ravnateljica HAMAG-ova Sektora za razvoj i podršku korisnicima.
S tim u vezi, jedan od ciljeva je napraviti i tri vodiča kroz Javnu nabavu za inovacije, koji su usmjereni na tri osnovna područja: zdravstvo, ICT i energetiku. Također, istaknuli su u HAMAG-u, ta agencija iz prijašnjih projekata posjeduje veliku bazu inovativnih tvrtki koje sada želi povezati sa naručiteljima i obveznicima javne nabave u Hrvatskoj.
Centar za kompetencije u Hrvatskoj
Kako bi olakšali njegovu provedbu, konkretizaciju na terenu, HAMAG će u dogledno vrijeme osnovati jedan Centar za kompetencije u Hrvatskoj, koji će biti dijelom Mreže 6 srednjoeuropskih centara, na razini EU. U teoriji, pojasnila je HAMAG-ova voditeljica projekta PPI2I, Magdalena Dovečer, to izgleda ovako:
-U pretkomercijalnoj nabavi inovativna tvrtka provodi istraživanja i razvoj, te još uvijek nemamo gotov proizvod. Takva nabava uključuje podjelu rizika, a kasnije i dobiti. To je razvojna faza proizvoda koji nije šire komercijalno dostupan. U Javnoj nabavi inovativnih rješenja pojavljuju se naručitelji kao prvi kupci proizvoda, kojemu pomažu da krene na tržište. Javni naručitelji pomažu i uvode proizvod na tržište i potiču privatne tvrtke da kupuju taj proizvod, pojasnila je Dovečer.
A kako to izgleda u praksi, pojasnio je Boris Kuharić iz Regionalne energetske agencije Sjever, sa sjedištem u Koprivnici, koja upravo provodi postupak Javne nabave inovativnih rješenja. Naime, u Gradu Koprivnici postoje građevine koje datiraju još iz ‘60-ih, ‘70-ih i ‘80-ih godina, a koje ljudi kolokvijalno zovu "marlesice". Riječ je o montažnim kućama koje ne udovoljavaju standardima energetski učinkovite gradnje, a u jednoj takvoj smješten je vrtić Loptica. U dogovoru sa Gradom, Kuharić i tim njegovih ljudi odlučili su, upravo kroz ovaj projekt, izvidjeti mogućnost obnove zgrade vrtića, ali na način da se istovremeno evidentira koliko takvih montažnih kuća ima u Hrvatskoj, kako bi zainteresiranim naručiteljima mogao predočiti potencijale jasno definiranog tržišta. Posao, istaknuo je, nimalo lak, što zbog datuma gradnje, odlika građevine (termičke izolacije, statike zgrade, rezultata koje će pokazati energetski pregled), a zbog čega mnogi investitori odustaju. Međutim, upravo u takvim slučajevima se i primjenjuje PPI2I program, čiji su korisnici najčešće Gradovi, Općine i Institucije.
- Razmišljali smo o svemu. Razgovarali smo sa odgajateljicama, sa roditeljima, a planiramo razgovarati i sa djecom. Oni su nam otkrili stvari za koje nismo niti svjesni da postoje, a na koje trebamo ponuditi inovativna rješenja. Mnogi smatraju kako te zgrade treba srušiti, ali postoji niz razloga zašto to nije dobra ideja. Iz EU programa ne mogu se financirati nove zgrade, izgradnja novih vrtića, ali se stare, poput marlesica, mogu obnoviti. Razgovarali smo sa Gradom, oni ih žele obnoviti i za to imamo, za sada 200 tisuća eura na raspolaganju. Kako bi projekt uspio, moramo, osim svega navedenog, točno vidjeti koliko marlesica ima u Hrvatskoj, kako bi ponuđačima prezentirali isplativost ulaska u ovakav projekt, rekao je Kuharić.
Inače, svi Interregovi projekti podrazumijevaju suradnju sa drugim zemljama u okruženju, pa tako onda i ovaj projekt obnove i redizajna marlesica u Koprivnici, ima svoje partnere u Italiji, Španjolskoj, Potrugalu i Francuskoj. Projekt se provodi korz Interreg MED. Inovacije koje se žele primijeniti stvorene su u prijašnjim projektima energetskih obnova zgrada, prijevoza etc, u gradu Koprivnici.