Deficit hrvatskog državnog proračuna u 2016. godini iznosio je 2,7 milijardi kuna, što je rekordno niskih 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je javni dug pao na 84,2 posto BDP-a, izvijestili su u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS) i Eurostat.
"To je značajno smanjenje u odnosu na 2015. kada je deficit iznosio 11,346 milijardi kuna, odnosno 3,4 posto BDP-a, pri čemu smanjenje ukupno iznosi 8,5 milijardi kuna. Ono je uzrokovano rastom koji je zabilježen u svim sektorima gospodarstva, a ponajprije izvrsnom turističkom sezonom. Ovo je ujedno i najniže zabilježeni deficit otkad se mjeri, odnosno od 2002. godine kada smo po ovim načelima dužni dostavljati podatke Eurostatu", kazao je Krištof na konferenciji za novinare.
>>> Eurostat: Hrvatska uz Irsku i Dansku s najnižim udjelom deficita u BDP-u
Kako je napomenuo, drugu godinu zaredom zabilježen je i primarni suficit sektora opće države, pa je u 2016. godini iznosio od 2,5 posto BDP-a, odnosno 8,4 milijardi kuna.
Na povoljni deficit najznačanije je utjecalo povećanje svih vrsta poreznih prihoda, pri čemu su prednjačili porezi na proizvodnju i uvoz, koji su prikupljeni u iznosu od 69,6 milijardi kuna, što je rast od 5,9 posto.
Nadalje, tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni su u iznosu od 21,7 milijardi kuna, što je rast od 8,1 posto, dok su kapitalni porezi u odnosu na godinu ranije porasli za 29,4 posto, odnosno na 14,1 milijun kuna.
Osim navedenog, utjecaj na smanjenje deficita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda te manje značajna povećanja ostalih prihodnih kategorija, napominju iz DZS-a.
Prvi pad javnog duga nakon osam godina
Javni je dug, prema podacima DZS-a i Eurostata, u prosincu prošle godine pao na 289,07 milijardi kuna, ili 84,2 posto BDP-a, što je oko 500 milijuna kuna manje u odnosu na isti mjesec 2015., kada je iznosio 289,58 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a.
Tako je lani javni dug pao za 2,5 postotnih bodova, što je njegov prvi pad nakon osam godina, a zahvaljuje se dobrim fiskalnim rezultatima i većem nego što se očekivalo rastu gospodarstva.
BDP je, naime, lani porastao 2,9 posto, što je najbrži rast gospodarstva od 2007. godine.
Kako je pojasnio ravnatelj DZS-a Krištof, pritom je najznačajniji utjecaj imalo smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima koji su refinancirani s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima, što je, kako je kazao, utjecalo na smanjenje otplata, ali i smanjenje ukupnog duga.
>>> RBA: Za rekordno nizak deficit zaslužni ponajviše rast gospodarstva i poreznih prihoda
Kako je dodao, istovremeno je smanjen i dug lokalne države po svim kreditima i dužničkim vrijednosnim papirima.
Kako je istaknuo Krištof, ukupni prihodi opće države rasli su brže od rashoda te su iznosili 163,2 milijarde kuna, što je porast od 8,2 posto u odnosu na 2015. godinu. S druge strane, rashodi su iznosili 166 milijardi kuna, što je 2,3 posto više u odnosu na godinu ranije.
Smanjeni su, također, ukupni rashodi za kamate i oni u 2016. iznose 11,162 milijarde kuna, što je 763 milijuna kuna manje nego u 2015. godini.
