Aktualno
StoryEditor

Kundih: Slovenci će biti najmanje zadovoljni ‘junctionom‘

29. Lipanj 2017.
Piše:
Ivana Tarnaj

Tribunal je konačno povukao i crtu kojim se razgraničava Piranski zaljev. Sud je ustvrdio da je u trenutku propasti Jugoslavije, Zaljev imao status unutarnjih voda, ali tek je jedna pomorska nesreća sucima bila pokazatelj čija je pomorska policija kontrolirala koji dio vale.

Iako je Hrvatska tvrdila kako je 1973. upravo hrvatska pomorska policija pregledala nasukani tanker, izdala naredbu vlasniku da brod napusti vode te prionula čišćenju prilivene nafte, Sud je istaknuo kako "..znamo da je tek nakon sat i pol vremena na mjesto nesreće došao jedan slovenski brod, kako tri tjedna ništa nije bilo poduzimano, kako je zbog nesreće sazvan sastanak u Kopru te kako je slovenska policija bila aktivnija u tom slučaju od hrvatske".

Slovenska je strana tvrdila da joj pripada cijeli Zaljev, Hrvatska nije u postupku polagala pravo na cijeli zaljev, već na jugozapadi dio vale.

[caption id="attachment_281074" align="aligncenter" width="750"] Karta razgraničenja u Piranskom zaljevu, koju je predočio arbitražni sud[/caption]

Detalje obrazloženja odluke arbitražnih sudaca pozorno je pratio i Branko Kundih, nedavno imenovani član Stručnog povjerenstva za raspravu o tekstu Nacrta prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Autor više publikacija na teme iz domene pomorskog dobra. Stručnjak sa iskustvom rada u Ljubljani, u pomorskoj agenciji kao broker na poslovima zaključenja charter ugovora. Niz godina bio je voditelj stručnog Centra za obrazovanje pomoraca u Rijeci i profesor pomorskog prava Pomorske škole u Bakru.

- Ovom odlukom, budite uvjereni, neće biti zadovoljni niti Slovenci. Oni su željeli oteti dio našeg mora, no to im nije pošlo za rukom. Smatram da je to bila provokacija sa slovenske strane, a slučaj tankera koji se nasukao, smatram da je puko navlačenje teze tko kontrolira većinu Pirana, rekao je Kundih u telefonskom razgovoru za Lider.

>>>Sloveniji velika većina Piranskog zaljeva, pristup otvorenom moru

Što se tiče izlaska Slovenije u međunarodne vode, Sud je riješio uspostaviti režim kojim jamči integritet hrvatskog teritorija i slobodu komunikacije Slovenije sa otvorenim morem. Predloženo rješenje, nazvano "junction" zapravo je područje u kojemu se garantira neprekinut pristup za Sloveniju za slobodu navigacije, nadlijetanja, postavljanje podvodnih kablova i drugih prava, pod svim zastavama bez diskriminacije. Uživanje ovih prava ne odnosi se samo na Sloveniju, nego i na brodove i letjelice koje nose sve druge zastave. No, Kundih upozorava da su to pravo Slovenci i svi drugi ionako imali:

- Što se " junctiona" tiče, neškodljivi prolaz i inače postoji. Našim morem se nesmetano kreću brodovi, jedini je novitet pravo dato Sloveniji da polaže podvodne cijevi. Taj " junction" nije potreban jer kroz teritorijalno more imate ograničeni suverenitet neškodljivog prolaza. Cijeli je arbitražni postupak inficiran od samog početka i hrvatski su političari imali pravo kada su odlučili ne priznati odluku arbitra, rekao je.

>>>HAZU: ‘Nepovratno kontaminirana’ odluka Arbitražnog suda ne obvezuje Hrvatsku

Istraživanje, eksploataciju i upravljanje prirodnim resursima na tom je području zabranjena. Nije dozvoljeno postavljati instalacije za znanstvena istraživanja ili neke druge aktivnosti. Pravo prolaska ne može se ukinuti nikakvim sankcijama, ali u području "junction" Hrvatska može kontrolirati brodove i provoditi zakone.

- Uvjeren sam da će baš Slovenci biti najmanje zadovoljni ovim rješenjem, a bilateralno rješavanje spora upravo su oni odbacili kao mogućnost. Hrvatska je dobila jednu četvrtinu Piranskog zaljeva, ali to prekrajanje sa sredine prema obali neće bitno utjecati na uobičajeni život u tim vodama. Davorin Rudolf i svi oni koji su prije ulaska Hrvatske u EU govorili kako trebamo proglasiti Ekonomsku zonu na Jadranu, bili su upravu. No, tko to kod nas još sluša struku?, zaključio je Kundih.

22. travanj 2024 02:26