Ured za sprječavanje pranja novca lani je izdao 31 nalog za blokadom sumnjivih transakcija u iznosu od 46 milijuna kuna, rekao je u utorak ministar financija Zdravko Marić predstavljajući Hrvatskom saboru prijedlog novog zakona o spriječavanju pranja novca i financiranju terorizma kojeg su hvalili i pozicija i opozicija.
Za kazneno djelo pranja novca lani su pokrenute istrage protiv 49 osoba, optužnice podignute protiv njih 35, a presude su donijete za 11 osoba, naveo je ministar.
>>>Zakon o subvencioniranju stambenih kredita ujedinio saborsku poziciju i opoziciju
Novi zakon uređuje niz pitanja, jedno od najvažnijih je uspostava Registra stvarnih vlasnika kao središnje elektroničke baze podataka o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata. Puna operativnost registra očekuje se do kraja lipnja 2018., financirat će se iz sredstava EU, a podaci iz njega neće biti javno dostupni.
Kako se uopće može riješiti pitanje pranja novca kada imamo dozvoljeni institut tzv. skrbničkih računa, pita Branimir Bunjac (ŽZ) i tumači kako su to tajni računi kojima se ne zna pravi vlasnik, a po statistici čak 25 posto dionica ili oko 76 milijardi kuna u Hrvatskoj nalazi se u vlasništvu skrbničkih računa. Koji su skrbnički računi postali vlasnici Leda u travnju ove godine? Imate li vi skrbnički račun?, upitao je Bunjac ministra Marića.
Nemam nikakav skrbnički račun, niti bilo koji takav oblik, odgovara ministar.
Važan segment u novom zakonu su tzv. politički izložene osobe, sadašnji je zakon obuhvaćao samo strane politički izložene osobe, a novi bi obuhvaćao i domaće – predsjednike države, vlade, ministre, zamjenike ministara, odnosno državne tajnike, izabrane članove zakonodavnih tijela i dr.
>>>Neprihvatljive norme i ‘stakleni strop’ u saborskoj raspravi o ravnopravnosti spolova
Što je sa lokalnim čelnicima, pita Boris Lalovac (SDP) i tumači kako mu nije prirodno da se analiziraju svi računi predsjednika vlade i države, ne i računi lokalnih čelnika tzv. "lokalnih šerifa".
Novina je i prikupljanje podataka o izvoru sredstava kod gotovinskih transakcija, a takvom se smatra ona u iznosu od 200 tisuća kuna i viša. Obveza je banke da kod gotovinskih uplata traži podatak od klijenta o izvoru sredstava, kaže Marić.
Novim zakonom, prag ograničenja poslovanja s gotovinom snižava sa 105 tisuća kuna, na 75 tisuća kuna.