• Pratite nas na:
22. kolovoz 2019.

Large Size Telescope, najveći gama-teleskop na svijetu misli hrvatski

Iako Hrvatska nije raj za teleskope, hrvatski astrofizičari cijenjeni su na međunarodnoj znanstvenoj sceni i rade softver i hardver za Large Size Telescope ili LST, najveći gama-teleskop na svijetu. Nalazi se na kanarskom otoku La Palmi, uz pustinju Atacamu u Čileu i na Havajima, trima najboljim zemaljskim mjestima za praćenje izvanzemaljskih signala

Zemlja je iscrpljena, na redu je svemir. Iako postoje svemirske letjelice, najkraći put do njega je – teleskopom. Njime su astrofizičari otkrili brojne tajne svemira, a najnovija je pronalazak crnih rupa. Na pitanja što se još skriva u utrobi svemira uskoro bi mogao odgovoriti jedan od najvećih optičkih teleskopa na svijetu Thirty Meter Telescope (TMT) čija je gradnja upravo počela na Havajima. TMT-ovo zrcalo bit će promjera trideset metara i nalazit će se na planini Mauna Kea.

Na svetoj zemlji havajskih domorodaca, na vrhu planine visoke 4200 metara pokraj ugaslog vulkana gdje već postoji opservatorij s 13 teleskopa, niknut će i ovaj kojim će astrofizičari otkrivati elektromagnetsko zračenje u najudaljenijim dijelovima svemira.

Havaji su, uz otok La Palmu na Kanarskim otocima i pustinju Atacama u Čileu gdje već postoje opservatoriji s najvećim teleskopima, najbolje mjesto na svijetu za postavljanje teleskopa; okoliš je čist, nema svjetlosnog zagađenja ni oblaka, a zrak je suh. Dok se čeka postavljanje tog teleskopa, u testnoj je fazi LST, najveći gama-teleskop na svijetu instaliran na otoku La Palma.

Druge vrste

Teleskopi su danas, za razliku od prvoga koji je imao leću veličine dva-tri centimetra, a kojim je Galileo Galilej 1610. otkrio Sunčeve pjege, vrtnju Zemlje oko svoje osi te definirao Mliječnu stazu kao veliki skup zvijezda, postali toliko snažni da su prodrli u utrobu svemira i pronašli crne rupe. Velike svjetske zemlje danas se natječu koja će imati veći teleskop i čiji će astrofizičari otkriti najspektakularnije tajne svemira.

Tako se prije nekoliko godina pročulo kako je ruski radioteleskop Ratan-600, smješten na Kavkazu, navodno ulovio signal civilizacije Tip II iz Sunčeva sustava udaljenog od Zemlje 95 svjetlosnih godina, ali analize su pokazale da se najvjerojatnije radilo o odjeku sa Zemlje. No taj ruski teleskop amatersko je djelo prema kineskom FAST-u, koji je najveći radioteleskop na svijetu, čija je leća promjera 500 metara, a kojim Kinezi namjeravaju pronaći civilizaciju u svemiru.

[caption id="attachment_393534" align="aligncenter" width="750"] LST-1 promjera zrcala 24 metra na kanarskom otoku La Palmi najveći je Čerenkovljev teleskop na svijetu[/caption]

Iako Hrvatska nije zemlja u kojoj bi netko gradio teleskop, hrvatski astrofizičari cijenjeni su na međunarodnoj znanstvenoj sceni i trenutačno sudjeluju u izradi najvećega gama-teleskopa na svijetu Large Size Telescopea (LST). Najveći je od tri tipa teleskopa budućeg gama-opservatorija Cherenkov Telescope Array (CTA) i nalazi se na otoku La Palma.

Raspored važniji od veličine

U Upravnom odboru međunarodne skupine LST konzorcija CTA jest i prof. dr. sc. Dijana Dominis Prester, voditeljica Odjela za teorijsku fiziku i astrofiziku na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. U LST-CTA Dominis Prester predstavlja Hrvatsku, koja je jedna od deset zemalja članica međunarodne skupine LST-CTA, a radi na računalnim simulacijama.

Hrvatska pridonosi LST-u softverom i hardverom; znanstvenici s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci, zajedno sa znanstvenicima iz Osijeka, izrađuju simulacije Monte Carlo važne za izračun performansi teleskopa LST i budućeg opservatorija CTA koristeći superračunalo Bura, dok znanstvenici Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu izrađuju hardverski sustav za precizno pozicioniranje teleskopa.

Unatoč praksi da se svaki novi veliki teleskop označava najvećim na svijetu, Dominis Prester tvrdi da je od veličine teleskopa važnije kako su kombinirani i raspoređeni. Teleskop LST-1 promjera zrcala 24 metra, čija je gradnja završena prošle godine, sad je u testnoj fazi, prototip je budućih LST teleskopa kojih će biti ukupno osam.

Četiri će biti na kanarskom otoku La Palmi gdje će biti smješten Sjeverni CTA niz i četiri u Čileu gdje će biti Južni CTA niz. Uz LST, grade se još i MST promjera 12 metara i SST promjera četiri metra.

[caption id="attachment_393533" align="aligncenter" width="750"] Dijana Dominis Prester uz prototip LST1 tijekom svečane inauguracije 10. listopada 2018. na Observatorio Roque de Los Muchachos na La Palmi[/caption]

– Moć novog opservatorija nije samo u dimenzijama pojedinih teleskopa, već u njihovu kombiniranju i rasporedu da bi se dobila mnogo veća osjetljivost cijelog niza. Vidljivo zračenje u različitim bojama spektra na koje je osjetljivo ljudsko oko samo je mali dio spektra elektromagnetskog zračenja koje dopire iz različitih objekata sa Zemlje i iz svemira: zvijezda, galaksija, pulsara... Da bismo razumjeli stvarnu prirodu tih objekata, potrebno je raditi mjerenja duž cijelog elektromagnetskog spektra, od radiovalova preko mikrovalova, infracrvenog zračenja, vidljivog područja, ultraljubičastog, rendgenskog i gama-zračenja. Radi se o istoj vrsti zračenja koje nosi čestica foton, a razlikuje se po energiji odnosno valnoj duljini – kaže Dominis Prester, ističući da su najstariji teleskopi rađeni u optičkom području, a u današnje vrijeme postoje instrumenti koji mjere sva zračenja i nalaze se i na Zemlji i u svemiru, ovisno o tome prodire li i na koji način pojedino područje zračenja kroz Zemljinu atmosferu.

Sastanak u Rijeci

Početkom srpnja ove godine, ističe Prester, održan je sastanak međunarodne skupine LST-a na Sveučilištu u Rijeci, čime je hrvatska znanost dobila na dodatnoj vidljivosti u svijetu. Hrvatski će doktorandi ove godine na La Palmi sudjelovati u testiranju teleskopa LST-1, a tijekom kolovoza održava se radionica softverske analize podataka opažanih LST-om.

Cijeli članak o najvećem teleskopu i hrvatskim astrofizičarima možete pročitati u našem digitalnom ili tiskanom izadnju