25. studeni 2016.

Lokalne samouprave: Nemamo novca, prisiljeni smo na smanjivanje standarda

- Moram konstatirati da u svih 17 godina koliko sam gradonačelnik nisam doživio nijednu izmjenu zakona koja se nije odrazila negativno na proračun županija i gradova. Imamo puno razloga da postanemo sumnjičavi: tijekom Šukerove vladavine izgubili smo milijardu na lokalnoj razini, kad je došao Lalovac ostali smo i bez druge milijarde, danas smo čuli da nam odlazi još 1,5 milijarda koja neće biti u potpunosti kompenzirana jer stopa rasta poreza na dohodak neće biti uvažena. Također, tome treba pridodati oko 200 milijuna kuna koje gubimo porezom na tvrtke, žustro je komentirao utjecaj porezne reforme na razvoj lokalne samouprave gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.

Na ovom okruglom stolu u sklopu konferencije 48 sati – 8. susret gradonačelnika i poduzetnika, koji su moderirali osnivač i partner Infokorpa te izvršni direktor poslovnog tjednika Lider Danko Sučević i izvršni urednik poslovnog tjednika Lider Goran Litvan, raspravljalo se o tome kako bi lokalne samouprave trebale nastaviti funkcionirati na istoj razini kada se suočavaju s novim rezovima.

Porezna reforma uvod u reformu financiranja jedinica lokalne samouprave?

Jesu li reforme poreznog sustava uvod u poboljšanje financiranja jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj? Tu je tematiku na konferenciji 48 sati – 8. susret gradonačelnika i poduzetnika želio rasvijetliti Anto Bajo iz Instituta za javne financije kao uvod u okrugli stol. On smatra kako je porezna reforma uvod u reformu financiranja jedinica lokalne samouprave, a može poslužiti i kao poticaj za redefiniranje raspodjele ovlasti i odgovornosti za pružanje javnih usluga te za spajanje i povezivanje javnih funkcija između lokalnih jedinica što se tiče naplate potraživanja i pružanja javnih usluga. Bajo očekuje i da će se poreznom reformom pojednostaviti sustav dijeljenja prihoda od poreza, ali i sustav dodjele pomoći iz državnog proračuna za fiskalno poravnjanje.

Bajo očekuje i da će se poreznom reformom pojednostaviti sustav dijeljenja prihoda od poreza, ali i sustav dodjele pomoći iz državnog proračuna za fiskalno poravnjanje.

- Nije pitanje plaća zaposlenih u lokalnoj samoupravi, pitanje je funkcioniranje lokalne samouprave. Ne može se očekivati da standard koji pružamo građanima ostaje isti ili bude veći, a stalno gubimo prihode. Podržavamo inicijativu da se rasterete poduzetnici, ali i oni imaju djecu koja idu u vrtiće i škole koje treba izgraditi, kao i ceste da mogu doći do tamo. Kako ćemo izgraditi infrastrukturu za sve njih? Stalno se nalazimo između čekića i nakovnja. Građani očekuju veća ulaganja, ali nemamo novaca i prisiljeni smo im reći da ćemo taj standard morati smanjivati. Jesam za porezne reforme, ali treba sagledati učinak na jedinice lokalne samouprave! Govorim to s gorčinom jer su se Vlade uvijek brinule da povećaju prihod državnog proračuna u periodima kada smo mi ostajali bez dijela prihoda. To nas frustrira i nepovjerljivi smo te čekamo da netko izađe sa sistemskom reformom, izložio je razloge svoje zabrinutosti Obersnel.

Ivana Jakir Bajo, glavna državna rizničarka, istaknula je kako ne treba sumnjati u provođenje kompenzacijskih mjera koje će se doznačivati svakog mjeseca. Iduće godine provodit će se privremeno rješenje, a u 2018. očekuje se provođenje novog Zakona o financiranju lokalnih samouprava kojem nije cilj regionalno, već fiskalno poravnanje.

Na okruglom stolu dodirnuli su se i teme poreza na nekretnine.

Porez na nekretnine kroz dva koraka

- Nacionalni program reformi iz 2016. predvidio je da će se porez na nekretnine uvesti kroz dva koraka. Prvo ide uvođenje jednostavnog poreza na nekretnine, a tek potom vrijednosni porez na nekretnine. Taj jednostavni porez na nekretnine počet će se provoditi od 1. siječnja 2018. i on obuhvaća dosadašnju spomeničku rentu, komunalnu naknadu za kuće za odmor te porez na tvrtke. Njime će se ažurirati podaci komunalne uprave, kazala je Marijana Buraić Kudeljan, zamjenica ravnatelja Porezna uprave.

Međutim, postavilo se pitanje kako će lokalne samouprave privlačiti investitore, hoće li se moći postaviti nulti koeficijent poreza na nekretnine. Buraić Kudeljan objasnila je da će postojati ograničenja i standardi kojih će se jedinice lokalne samouprave morati držati.

Postavilo se i pitanje kako će lokalne samouprave privlačiti investitore, te hoće li se moći postaviti nulti koeficijent poreza na nekretnine.

- U okviru svojih mogućnosti naći ćemo način za privlačenje investitora u naše područje. Porez na nekretnine je nenamjenski prihod i to će pozdraviti svi gradonačelnici jer dosad se ulagalo u neka područja koja nisu bila toliko neophodna, a s druge strane, neka druga su vapila za ulaganjima, rekla je Antonija Jozić, gradonačelnica Pleternice koja je konstatirala da je dio problema novih zakona što se ne uzima u obzir mišljenje lokalne samouprave pri njihovu donošenju.

Na tom pragu bio je i Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića.

- Nas se uvijek pita. Dok ne odgovorimo. Dovoljno je reći da je Hrvatska danas najcentraliziranija zemlja Europske unije kada je riječ o konceptu lokalnih novaca u odnosu na državni proračun. Svake godine novaca je sve manje. Ne govorim žalopoljke, nego pričam to s pozicije posla koji obavljamo. Iduća godina bit će izuzetno borbena. Podržavam što se uzela stand by godina kako bi se vidjelo stvarno stanje stvari, ali ako ćemo imati relativno manji udio novaca nakon provođenja novih reformi nismo postigli ništa!

Ovim okruglim stolom i pozdravnim riječima Željka Turka završio je ovogodišnji susret gradonačelnika i poduzetnika.