Aktualno
StoryEditor

M&A u bankarstvu: OTP banka s najviše kupnji predvodi trend okrupnjavanja

26. Ožujak 2019.

piše: Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovu Odjelu financijskog savjetovanja

U bankarskom sektoru Srednje Europe nastavit će se okrupnjavanje. Uvođenje novih digitalnih tehnologija i želje klijenata za stalno dostupnim, brzim i jeftinim uslugama stvara dodatne konkurentske pritiske i troškove uvođenja na koje svi igrači neće moći primjereno odgovoriti, zbog čega će biti primorani na izlazak s tržišta  

Očekuje se nastavak daljnjeg trenda spajanja i preuzimanja banaka u Srednjoj Europi predvođenoga željom kupaca i prodavatelja da maksimiraju povrate ulaganja. Kupce motivira unaprjeđivanje poslovanja postizanjem ekonomije razmjera i povećanjem operativne učinkovitosti, što mogu postići konsolidacijom, posebno u okružju i dalje relativno niskih kamatnih stopa. Uvođenje novih digitalnih tehnologija i želje klijenata za stalno dostupnim, brzim i jeftinim uslugama stvaraju pak dodatne konkurentske pritiske i troškove na koje svi igrači neće moći primjereno odgovoriti, zbog čega će biti primorani na izlazak s tržišta.

U Hrvatskoj pet najvećih banaka drži oko 75 posto tržišta, a čak trinaest banaka ima tržišni udjel manji od jedan posto. Zbog niskoga kamatnog okružja, umjerena gospodarskog rasta, trendova usporavanja globalnoga gospodarstva te sve većih tehnoloških i regulatornih zahtjeva očekuje se daljnje smanjivanje broja banaka

Najnovija Deloitteova studija o dinamici spajanja i preuzimanja unutar bankarskog sektora u Srednjoj Europi i na Baltiku, koja uključuje dvanaest zemalja, Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku, Srbiju te Estoniju, Latviju i Litvu, potvrdila je prethodnu tezu. Uz digitalnu je transformaciju konsolidacija bankarskog sektora drugi trend potaknut stalnom potrebom za postizanjem poslovne izvrsnosti, ali i prirodan proces daljnjeg okrupnjavanja zbog velikog broja igrača na relativno malim srednjoeuropskim tržištima, pri čemu još ima mnogo banaka s tržišnim udjelom ispod jedan posto, zbog čega se može očekivati da će se financijska tržišta još više konsolidirati.

Od 2015. do rujna 2018. zaključene su ukupno 52 transakcije spajanja i preuzimanja, šest ih je još bilo u pripremi. Najviše transakcija spajanja i preuzimanja bilo je u Poljskoj (osam transakcija), Mađarskoj (osam), Srbiji (sedam) i Rumunjskoj (šest). U Hrvatskoj je u promatranom razdoblju najveća transakcija bila ona u kojoj je mađarska OTP ban, koja je ujedno kupac s najviše zatvorenih transakcija u Srednjoj Europi, preuzela Splitsku banku. U promatranom razdoblju najaktivniji su prodavatelji bili Raiffeisen banka s četiri transakcije i četiri grčke banke – Piraeus Bank, Grčka nacionalna banka, Alpha Bank i Eurobank – koje su zajedno prodale sedam banaka.

Najveća transakcija u Litvi

U zadnjoj analiziranoj godini, od 2017. do rujna 2018., dinamika spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru još je bila dobra s ukupno dvadeset transakcija, od kojih je četrnaest zatvoreno. Najveća transakcija odnosi se na Blackstoneovo preuzimanje šezdeset posto Luminor Groupa u Litvi za oko milijardu eura, a najavljeno preuzimanje Raiffeisen Bank Polska koje je proveo BNP Paribas zatvoreno je u listopadu 2018. za 756 milijuna eura.

Trend je potvrdila i nedavna privatizacija najveće slovenske banke NLB inicijalnom javnom ponudom u kojoj je slovenska država prodala 59 posto NLB-ovih dionica na Ljubljanskoj i Londonskoj burzi. NLB drži oko 23 posto ukupne bankarske aktive, a slovenska država i dalje je najveći pojedinačni dioničar. Očekuje se da će se preostali dio prodati u godinu dana. U javnoj ponudi sudjelovali su i hrvatski ulagači, primjerice PBZCO obvezni mirovinski fond, a među najvećim međunarodnim investitorima bili su Brandes Investment Partners sa 7,6 posto i EBRD sa 6,3 posto.

Povoljno makroekonomsko okružje i poboljšano poslovanje banaka u Srednjoj Europi i na Baltiku prošle dvije godine smanjilo je broj transakcija u odnosu na neke prijašnje godine. Porast kreditne aktivnosti zbog ekonomskog oporavka, smanjenje udjela neprihodonosnih, ‘loših‘ kredita u ukupnoj imovini banaka, povećanje profitabilnosti banaka do rekordnih razina u nekim zemljama čimbenici su koji su smanjili pritisak za pokretanje prodajnih procesa. Međutim, u srednjem roku očekuje se znatna konsolidacija sektora potaknuta potrebom za povećanjem učinkovitosti i povrata dioničarima.

Cijene preuzimanja uglavnom su bile između jedan i 1,1 cijene/knjigovodstvene vrijednosti po dionici (engl. price/book value). Najveća transakcija u promatranom razdoblju bila je oba u kojoj je državno osiguravateljsko društvo PZU kupio Unicreditov 32,8-postotni udjel u drugoj najvećoj poljskoj banci PEKAO za 2,38 milijardi eura.

Znatno bolji financijski rezultati

U dvanaest promatranih srednjoeuropskih zemalja i Baltika stopa adekvatnosti kapitala bila je stabilna, u prosjeku 21 posto, a najniža je bila u Mađarskoj, 16,8 posto potkraj 2017. Prema HNB-ovim podacima, u Hrvatskoj je stopa adekvatnosti kapitala iznosila 23,8 posto potkraj 2017. i 22,6 posto potkraj lipnja 2018. Početkom prošle godine primjena novoga standarda u vezi s klasifikacijom i mjerenjem financijskih instrumenata MSFI 9 jednokratno je utjecala na kapital od oko 1,4 milijarde kuna (oko 0,3 psoto vrijednosti imovine kreditnih institucija, prema HNB-ovim podacima), uglavnom zbog povećanje umanjenja vrijednosti i rezerviranja.

Najprofitabilniji je bio mađarski bankarski sektor, koji je ostvario prinos na prosječni kapital (ROAE) od 14,5 posto, što je djelomično odraz boljih rezultata od očekivanih, posebno u odnosno na već otpisana potraživanja. U 2017. bankarski sektor u Hrvatskoj ostvario je 36,7 posto manju dobit, što će se nastaviti (prije poreza), najviše zbog pada kamatnih stopa i troškova ispravaka vrijednosti rezerviranja povezanih s Agrokorom. Prinos na prosječni kapital stoga se 2017. smanjio na 5,9 posto,i to s 9,6 posto godinu prije. Međutim, već u prvih šest lanjskih mjeseci profitabilnost bankarskog sektora oporavila se uglavnom zbog manjih troškova kreditnog rizika. Budući da je većina rezervacija vezanih uz Agrokor uknjižena 2017., ROAE je iznosio 10,1 posto, što je najviša razina u posljednjih deset godina.

Varirat će dinamika konsolidacije

Imovina srednjouropskog i baltičkog bankarskog sektora povećala se za 11 posto 2017. u odnosu na 2016. U Hrvatskoj se ukupna imovina preklani povećala samo 0,7 posto; iznosila je 391,3 milijarde kuna i u prvih šest mjeseci 2018. povećala se za dodatnih 1,1 posto.

Kvaliteta imovine tog sektora također se poboljšala, najviše zbog povećanih mjera rizika, posebno u novim plasmanima kredita, kao i snažnijega gospodarskog oporavka, što je utjecalo na kvalitetu potražnje i bonitet kućanstava i korporacija. Tako je udio neprihodonosnih kredita u prosjeku bio 6,1 posto 2017. u dvanaest srednjoeuropskih i baltičkih zemalja, što je bilo za 1,5 posto manje nego 2016. Međutim, u Hrvatskoj je taj udio i dalje razmjerno visok te je potkraj 2017. iznosio 11,3 posto, od čega je udio loših plasmana unutar korporativnog sektora bio 22,2 posto, po čemu je najveći od dvanaest promatranih zemalja. Najniži je udio neprihodonosnih kredita u ukupnoj imovini bankarskog sektora u Latviji, od 2,9 posto, i Estoniji, od tri posto. Od 2010 do sredine 2018. u Hrvatskoj je prodano oko 29 milijardi kuna ‘loših‘, kredita prema HNB-ovim podacima, te se procjenjuje da je njihov udio pao na 10,4 posto potkraj rujna 2018.

Udio imovine banaka po stanovniku u odnosu na BDP po stanovniku znatno se razlikuje među promatranim zemljama. Može se očekivati će više rasti unutar bankarskog sektora u zemljama u kojima je taj omjer trenutačno najniži, poput Rumunjske, Srbije i Bugarske, u odnosu na Češku, Estoniju ili Sloveniju, gdje je najveći i iznosi iznad 20 posto. Hrvatska je u srednjoj skupini zemalja s omjerom od 10 do 15 posto.

Bankarska tržišta u većini analiziranih zemalja umjereno su koncentrirana s prosječnim tržišnim udjelom prvih pet najvećih banaka od 65 posto s trendom povećanja prethodnih godina. Najveća je koncentracija imovine bankarskog sektora u Litvi i Estoniji, gdje više od 75 posto imovine bankarskog sektora pripada pet najvećih banaka. U Hrvatskoj pet najvećih banaka drži oko 75 posto, a u Poljskoj kao najvećem tržištu s imovinom bankarskog sektora od 427,5 milijardi eura pet najvećih banaka drži oko 47 posto ukupne imovine bankarskog sektora.

Trend povećavanja koncentracije očekuju se upravo u procesima konsolidacije. Tomu u prilog ide i pdoatak da je u nekoliko zemalja i dalje mnogo malih banaka s tržišnim udjelom manjim od 1,5 posto. Tako je, naprimjer, u Poljskoj poslovalo 36 banaka, od kojih 22 s udjelom manjih od 1,5 posto, a vodeća banka PKO ima 15,6 posto. U Rumunjskoj, na drugom najvećem tržištu, posluje 28 banaka, od kojih osamnaest s tržišnim udjelom ispod 1,5 posto, a najveći tržišni udio drži Banca Comerciala Româna s 15,5 posto. U Češkoj posluju 23 banke, od kojih dvanaest s tržišnim udjelom manjim od 1,5 posto, a najveća, Československá obchodni banka, drži 19,1 posto.

Bankarska scena u Hrvatskoj

U Hrvatskoj od ožujka 2019. posluje 21 banka, od kojih je jedanaest u stranom vlasništvu, tri su u državnom i šest u domaćem privatnom vlasništvu, što upućuje na veliko smanjenje u odnosu na 2008., kad su poslovale 34 banke. Samo je lani bilo daljnjeg okrupnjavanja i smanjenja broja banaka. U prosincu je dovršeno pripajanje Splitske banke OTP banci kojim je OTP banka Hrvatska postala četvrta po veličini s tržišnim udjelom od jedanaest posto, a HPB je preuzimanjem Jadranske banke povećao tržišni udio u Dalmaciji te zadržao šesto mjesto na hrvatskome bankarskom tržištu. Zagrebačka banka drži najviši tržišni udio od gotovo 26 posto u ukupnoj imovini bankarskog sektora.

Tijekom 2018. Tesla štedna banka d.d. otvorila je stečaj, a Primorska banka d.d. u lipnju je pokrenula likvidaciju. Danas je u Hrvatskoj čak trinaest banaka s tržišnim udjelom manjim od jedan posto. Zbog niskog kamatnog okružja, umjerena gospodarskog rasta u Hrvatskoj, trendova usporavanja globalnoga gospodarstva te sve većih tehnoloških i regulatornih zahtjeva očekuje se daljnje smanjivanje broja banaka, posebno u segmentu manjih i srednjih banaka čiji su troškovi poslovanja viši (engl. C/I ratio) te vrlo često imaju i nisku profitabilnost, kao i nižu adekvatnost kapitala. Također se može očekivati da će i ‘equity‘-fondovi koji su u našoj regiji, poput Apolla i Aventa, razmatrati i izlazne opcije u skladu sa svojom politikom poslovanja. 

19. travanj 2024 06:12