Aktualno
StoryEditor

Macroeconomic Outlook: BDP nastavlja rasti tri posto, RH se smiješi i rast investicijskog rejtinga

01. Listopad 2018.

Rast bruto domaćeg proizvoda u 2019. godini trebao bi iznositi 3 posto. Analitičari Addiko banke u najnovijim makroekonomskim prognozama predstavljenim na Macroeconomic Outlooku u ponedjeljak ističu kako su zadržali dosadašnju prognozu te kako će glavni generatori rasta i dalje biti osobna potrošnja, turistička sezona i solidna inozemna potražnja. Tu su i sve povoljniji uvjeti (re)financiranja koji poništavaju negativan utjecaj restrukturiranja Agrokora na investicije. Napomenimo kako bi prema ovoj najnovijoj analizi, rast BDP-a i ove godine trebao biti tri posto!

Rast osobne potrošnje, prema mišljenju analitičara Addika, nije potaknut samo rekordnom turističkom sezonom, nego i snažnim oporavkom tržišta rada, kontinuiranim poreznim rasterećenjem, padom štednje, oporavkom kreditiranja stanovništva te povećanim doznakama iz inozemstva. Isto tako, analitičari Addiko banke smatraju kako sva dosadašnja povoljna kretanja našeg gospodarstva otvaraju put ulaska Hrvatske u investicijski kreditni rejting, prvi put nakon pet godina.

Izgledi za veći rejting rastu

U svojoj prezentaciji ‘Povratak na radar investitora‘, Hrvoje Stojić, direktor makroekonomkih istraživanja Addiko banke, kazao je kako je Hrvatska od dvije ključne kreditne agencije dobila pozitivne izglede za rast rejtinga.

- Rejting je od naše samostalnosti do 2014. godine bila gotovo jedina stabilna kategorija. Tržišta su primijetila da se vraćamo u investicijski rejting, što pokazuje naša premija na rizik. Istočna Europa sve je manje rizična – kazao je Stojić.

>>> Pozitivnija očekivanja gospodarskih kretanja potaknula rast povjerenja private equity fondova

Rastom našeg rejtinga, investitori bi kupovali naše obveznice. Povećala bi se vrijednost investicijskih projekata, a Hrvatska je na razini politike pokazala političku ambiciju za ulazak u eurozonu.

- Hrvatska, pak, raste slabije od zemalja istočne i srednje Europe, kao i od Srbije i od Slovenije – napominje Stojić. Kaže kako Hrvatska mijenja strukturu svog rasta gdje izvoz uzima sve veći udio.

Rast gospodarstva ne može brže

- Hrvatska ne može rasti brže jer ima naslijeđenu nepovoljnu strukturu gospodarstva i dokle god se ona ne promijeni, nećemo rasti brže. Pozitivno je to što se ta struktura polako mijenja – naglasio je Stojić.

Proračunski saldo države je sve bolji i bolji, javni dug bi se trebao smanjivati. U iduće četiri do pet godina trebao bi pasti ispod 60 posto BDP-a (kriterij ulaska u eurozonu). A gdje se mogu pronaći uštede u proračunu? Udio kamata i dalje je 1 postotni bod veći od prosjeka EU. Tu su socijalni transferi i zdravstveni sustav u kojima se mogu napraviti značajniji pomaci.

>>> Hrvoje Stojić: BDP će i u idućoj godini rasti oko tri posto

- Javni dug nam pada dvostruko brže, do kraja iduće godine možemo dočekati na 70 posto BDP-a. Stoga onih 60 posto duga u kriterijima Maastrichta čak više nije ni bitno jer postoji trend smanjivanja javnoga duga – kazao je Stojić.

Gospodarstvo eurozone bolje nego lani

Dotaknuo se i porezne reforme – ona više ne može biti jedini generator rasta konkurentnosti. To se mora postizati i rezanjem parafiskalnih nameta, a pravosuđe je jedino koje se nije prilagođavalo dosadašnjim trendovima. Stojić je govorio i o europskim trendovima.

- Gospodarstvo eurozone nastavlja s rastom, a ne bude li većih šokova na financijskim tržištima, ono će nastaviti s rastom – kaže Stojić. Napominje kako se puno priča o trgovinskim ratovima, no gospodarstvo eurozone pokazuje bolje rezultate nego prije godinu dana.

>>> RBA: Na kraju drugog tromjesečja javni dug 81,9 posto BDP-a

- U idućoj godini rast će bit sporiji, zbog sve veće baze. Trgovinski ratovi obuhvatili su 2,5 posto svjetske trgovine. Ukoliko Kina krene jače sa svojom stranom ‘rata‘, taj postotak će biti 4 posto izravno a 12 posto neizravno – kaže Stojić.

Izvor nestabilnosti sigurno neće biti Brexit

Na tržištu vlada veliko nesuglasje oko referentnih kamatnih stopa u idućoj godini. Federalne rezerve nedavno su podigli tu stopu na 0,25 posto, a očekuje se da će biti još jedno povećanje do kraja godine.

- U Europi ćemo gledati Brexit. Ne očekujem ništa dramatično, 80 posto ugovora je već sastavljeno i ne očekujem velike nepozanice i šokove – kaže Stojić. Upozorava na političke nestabilnosti kod naših najvećih trgovinskih partnera – Njemačke i Italije.

- Trenutno se tržište kladi da bi talijanski rejting trebao biti 2,5 puna niži nego što je sada – kaže Stojić.

Kazao je kako era jeftinog novca polako završava i sve centralne banke idu ka tome da polako gase svoje programe jeftinog financiranja država i gospodarstva.

Addiko banka nastavlja u ‘dobitničkom tonu‘

Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke, podsjetio je prilikom otvaranja konferencije, kako je Addiko 2015. godine Addiko imao gubitak od 2,5 milijarde kuna, a 2017. 230 milijuna kuna dobiti, a ove godine su na najboljem putu da se ovaj trend nastavi.

>>> Moja karijera - Mario Žižek: Uspjeh u poslu temelji na svojih pet menadžerskih postulata

- Imali smo rast od 20 posto potrošačkih kredita u prvom polugodištu u odnosu na isto razdoblju lani.  Isti postotak odnosi se i na rast kredita poduzetnicima. Naša strategija daje rezultate – kazao je Žižek.

Šef kompanije šef je i digitalizacije

Luca Martini, partner PWC-a za ovu regiju, govorio je o digitalnoj transformaciji i pokazao nekoliko primjera uspješnih transformacija.

Naglasio je kako 90 posto klijenata koji su rođeni 1980-ih i 1990-ih imaju pametni telefon.

- Pored brojnih pitanja koje bankari postavljaju o digitalnoj transformaciji, jedno je ključno – možemo li zaraditi na tome?  - kazao je Martini odgovarajući s ‘da‘.

Jedna od kompanija koje su provele digitalnu transformaciju je Lloyds koji su uložili ogromnu količinu novca, ali rezultati nisu izostali. Transformacija banke BBVA, na inicijativu čelnog čovjeka, počela je 2004. godine. Uložili su veliki kapital i startupove, imali venture capital investicije. Također, provodili su interne natječaje putem kojih su financirali i razvijali ideje svojih zaposlenika.

- Svim primjerima uspješne digitalne transformacije, zajedničke su dvije početke točke – njihovi klijenti žele kvalitetu i brend – kazao je Martini. Napomenuo je kako je ključna osoba za kretanje u digitalno transformiranje – čelni čovjek kompanije. On je taj koji daje odluku i određuje ritam.

 


Pratite Lider na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]

 


 

19. travanj 2024 12:41