Aktualno Hrvatska

Maja Pokrovac: Od ulaska u EU smo utrostručili proizvodne kapacitete iz obnovljivih izvora

maja pokrovac
Avatar
Autor Lider

Na prvoj regionalnoj konferenciji ‘Dani dobrog vjetra‘, koja se održava 13.-14. lipnja u Vodicama, okuplja se jaka regionalna ekipa: ministri, finacijaši, investitori u vjetroelektrane, proizvođači opreme…

Raspravljat će o budućnosti industrije vjetra, financijskim aspektima, a s obzirom na odlazak feed-in tarifa u povijest – i o novim tržišnim pravilima te rizicima. Neke od tih tema otvorili smo s Majom Pokrovac, direktoricom gospodarskog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, koje je ujedno i organizator konferencije.

Prošle godine ste organizirali prvu konferenciju ‘Dani dobrog vjetra’ na razini Hrvatske, no ove ste je godine podigli na viši nivo. Što možemo očekivati?
– Zbog velikog interesa ove smo godine odlučiti organizirati konferenciju na regionalnoj razini i dolaze stručnjaci iz područja energije vjetra Jugoistočne Europe, predstavnici međunarodnih institucija, kao što su WindEurope i IRENA, ministarstava, financijskih institucija, proizvođači vjetroelektrana, oni koji su u regiji realizirali te razvijaju nove projekte vjetroelektrana.

WindEurope će dati prikaz industrije vjetra diljem Europe i pokazati zašto će vjetroelektrane biti nositelj energetske tranzicije, a tu su i mnogi drugi eminentni predavači i panelisti. Dat ćemo pregled onoga što je do sada učinjeno, ali i razgovarati o budućem razvoju i promjenama koje se događaju na tržištu. Takva razmjena iskustava i znanja je potrebna jer vjetar u ovoj regiji je dobar i zaslužuje svoje mjesto u gospodarstvima regije.

Kakva je pozicija obnovljivih izvora energije, a posebice vjetra, u regiji Jugoistočne Europe u odnosu na ostatak Europe?
– Ono što se sigurno može uočiti jest da zemlje u regiji imaju neujednačen pristup razvoju obnovljivih izvora energije. Sektor nije bio dovoljno organiziran niti je imao dovoljno jaku lobističku poziciju na tržištu da bi se mogao probiti u energetici, kojom su uglavnom vladale kompanije koje se bave fosilnim gorivima.

U 2018. je na razini EU bilo 98 posto novih investicija u sektoru obnovljivih izvora, ukupno instalirane snage od 18,8 GW. Energija vjetra je imala najveći udio – 48 posto od ukupno instaliranih kapaciteta. S proizvedenih 362 teravatsati, pokrivala je 14 posto potražnje za električnom energijom EU. S druge strane, ulaganje u regiju Jugoistočne Europe je izuzetno nisko, razvoj povjerenja investitora usporen, a za što je djelomično odgovorna makroekonomska situacija.

Prošle godine regija je imala samo milijardu eura ulaganja, od ukupno 26,7 milijardi eura koliko je uloženo u nove vjetroelektrane u Europi, što je udio od samo četiri posto. A godinu dana prije taj udio je iznosio 16 posto! Zato je pravo vrijeme za sagledavanje postignutog i promišljanje koraka koji nam predstoje prema na zajedničkom putu prema ispunjenju europskih ciljeva.

Kako se Hrvatska pozicionirala u regiji?
– U posljednjih deset godina ostvarili smo proizvodnju iz obnovljivih izvora koja pokriva više od 16 posto ukupne potrošnje električne energije, a cilj nam je u sljedećih deset godina dostići 40 posto.

Energetski Institut Hrvoje Požar je u svojim podlogama za energetsku strategiju ustanovio da Hrvatska može imati 8.000 do 9.000 instaliranih megavata vjetroenergije i isto toliko solara, što s ostalim obnovljivim izvorima čini gotovo 20.000 MW. Od tog potencijala mi smo do sada realizirali tek nešto manje od 700 MW.

No upravo nas taj potencijal dovodi u poziciju da mnogi investitori žele ulagati u projekte vjetra i sunca koji uvijek čine najveći udio u energetskoj tranziciji. Hrvatska je, ukratko, najviše napravila zahvaljujući ulasku u EU. Od tada do danas utrostručili smo proizvodne kapacitete iz obnovljivih izvora. Iako je bilo politički dosta teško provesti potrebna povećanja naknada iz kojih se financira i potiče proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, mislim da smo obnovljivce u Hrvatskoj prihvatili kao neminovnu sastavnicu budućnosti.

Kad smo kod poticaja, feed-in tarife postaju prošlost i dolazi premijski sustav, što će isto biti jedna od tema konferencije. Jesmo li spremni za promjene?
– Okvirno, danas u našoj regiji imamo nešto manje od 900 MW vjetroelektrana u trajnom pogonu, oko 400 MW u probnom radu te oko 500 MW u izgradnji ili pred početak izgradnje. Investitori su prepoznali potencijal zemalja regije i očekuju da će se kroz premijski model ti projekti i realizirati.

Premijski model omogućuje i manje razvijenim gospodarstvima razvoj i provedbu projekata iz vjetroenergije jer ne stvaraju preveliko opterećenje na krajnje potrošače električne energije, koji putem naknade financiraju razvoj obnovljivih izvora. Također, bitno je da financijske institucije vjeruju u premijski sustav i da je on postavljen na način koji omogućuje dugoročno planiranje novčanih tokova projekata.

Premijski sustav investitorima u vjetroelektrane donosi nove rizike. Kako će se to odraziti u kontekstu financiranja projekata?
– Skoro svi se nalazimo u istoj poziciji jer niti jedna od zemalja u regiji nije provela aukcijski ili premijski model. Zbog toga ćemo na konferenciji čuti iskustva dobre prakse s aukcijskim i premijskim sustavima u Europi te njihovom utjecaju na troškove financiranja.

To je vrlo važna tema i bit će okosnica i predavanja i panela. Koliko ovo područje napreduje, potvrđuje i korporativna kupnja obnovljive energije. Potražnja i interes kupaca nisu upitni, a stupanjem na snagu Direktive o obnovljivoj energiji države moraju osigurati regulatorni okvir koji će korporacijama omogućiti veća ulaganja u obnovljive izvore kroz ugovore o direktnoj kupnji energije iz obnovljivih izvora (CPPA).

To je sve prisutniji poslovni model u Europi, koji korporacijama omogućuje smanjivanje emisije CO2 i upravljanje promjenjivim troškovima električne energije.

S obzirom na nove rizike, hoće li investitori moći računati na velike i zahtjevne financijske igrače, kao što su IFC ili EBRD, koji su do sada pratili velike projekte?
– Investicijski rizik puno lakše procjenjuju iskusne financijske institucije te ćemo se i ubuduće oslanjati na njihovu spremnost financiranja.

Od njih ćemo, također, čuti iskustva na Danima dobrog vjetra. Domaće financijske institucije i fondovi u zemljama regije uglavnom financiraju projekte zahvaljujući podršci matičnih kuća koje su izvan naše regije, kao što su Erste, Intesa, UniCredit.

Problem nerazvijenosti naših tržišta je ključan, zato je nužno razgovorom doći do točke razumijevanja između investitora i financijskih institucija kako bi prebrodili rizik neiskustva u provedbi aukcijskog ili tenderskog modela.

Jesu li proizvođači vjetroturbina spremni na trendove koji dolaze? Što možemo očekivati od cijena opreme?
– Sada kada je došlo do promjene modela financiranja, jasno je da su proizvođači turbina prepoznali ovaj prostor kao mjesto gdje će se moći plasirati njihov proizvod. Spremni su na tenderske modele i na natjecanje po tržišnim uvjetima.

Ova će konferencija dati priliku i za direktne razgovore između developera, investitora u projekte i proizvođača turbina.
Bitno je da proizvođači turbina osjete specifičnosti našeg prostora jer imamo dvije ključne razlike u odnosu na prostore sjeverne Europe, odakle dolazi većina proizvođača turbina: vjetar koji je prevladavajući u Jadranskom primorju i kontinentalni vjetar u Vojvodini.

Te razlike definiraju i tehničke karakteristike turbina na što se proizvođači moraju pripremiti, a što će u konačnici utjecati i na cijenu opreme.

Očekujete li nakon konferencije jaču regionalnu suradnju u industriji vjetra? Fractal i Zagrebtrans su, primjerice, radili na realizaciji vjetroparkova u Srbiji i regiji. I nisu jedini.
– U velikoj mjeri je moguća i sasvim logična suradnja jer tvrtke koje su radile na razvoju projekata još od 2007. imaju značajno iskustvo u razvoju, projektiranju, izgradnji, prijevozu.

Imamo i druge tvrtke koje su u partnerstvu s međunarodno jakim kompanijama spremne ponuditi prijenos tehnologije i znanja na svim prostorima regije. Naši stručnjaci su aktivni diljem svijeta, ne samo u ovoj regiji, već i u Gruziji, Kazahstanu, Japanu.

Za obnovljive izvore energije, pa tako i vjetar, sve je više zainteresiranih i među velikim nacionalnim tvrtkama iz regije, a pohvalno je da se i HEP okreće ovakvim projektima. Da prepoznaje njihovu važnost HEP pokazuje i svojom sponzorskom podrškom ovoj konferenciji, kao i Nordex Acciona, HROTE, WPD, ECOwind, Enlight, Petrol, Siemens Gamesa, GE Renewable Energy, Fractal, Terra Purus i klaster Inteligentna energija. Njihova nam podrška daje dodatni vjetar u leđa.

Osim s jačim vjetrom u leđa, kako regiju vidite za godinu dana?
– Energetika i priča o vjetroenergiji politički su uvjetovani i svaka zemlja po tom pitanju vodi svoju politiku razvoja. Pri tome treba imati na umu višestruku dobrobit proizvodnje domaće obnovljive energije – gospodarsku, ekonomsku, ekološku, ali i stratešku.

Do sljedećeg okupljanja želimo da u regiji bude instalirano barem 400 MW novih vjetroelektrana jer imamo potencijal i imamo projekte koji su spremni za izgradnju. Naši političari trebaju shvatiti da je vjetar nezaobilazan izvor čiste energije koji danas možemo graditi bez da neprimjereno opteretimo građane velikim nametima za poticanje.

Na sljedećoj konferenciji ćemo svakako razgovarati o tome kako je prošla prva aukcija i za koju cijenu se može graditi vjetroelektrana te otvoriti mnoge nove teme. Vjerujem da ćemo na sljedećim Danima dobroga vjetra sa zadovoljstvom konstatirati da je ovogodišnje okupljanje stvorilo sinergiju koja je proizvela dobru energiju!

Komentari