• Pratite nas na:
02. srpanj 2019.

Marinko Došen objasnio zašto je problem što Hrvatska nema razvijenu autoindustriju

Hrvatski izvoz raste, ali je i dalje bitno manji od onog susjedne nam Slovenije. Dio razloga možda se krije u činjenici da je sedamdeset posto ukupnog izvoza Hrvatske usmjereno na 27 zemalja članica Europske unije, usprkos tome što je riječ o tržištu koje pokriva tek pola milijarde stanovnika. Jesu li tržišta izvan EU bolja prilika za hrvatske izvoznike bila je tema razgovora ‘EU vs. ostatak svijeta‘, održanog u sklopu 6. konferencije o izvozu u organizaciji Liderovog kluba izvoznika.

[caption id="attachment_389792" align="aligncenter" width="750"] Manuela Tašler, Damir Pašić, Marinko Došen, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]

Damir Pašić, direktor Šerif grupe, istaknuo je kako tržišta u Europi više i nemaju, zbog čega su bili prisiljeni okrenuti se zemljama poput Egipta ili Vijetnama. Podršku gospodarske diplomacije, osim na razini dobivanja viza, nemaju pa sve moraju rješavati sami, uključujući i traženje kupaca.

Nedavno su otvorili tržište u Kambodži, a velika želja im je i poslovati u Indiji.

[caption id="attachment_389794" align="aligncenter" width="750"] Damir Pašić, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]

Glavna tržišta AD Plastika, koji proizvodi autodijelove, su Europska unija i Rusija, o čemu je govorio predsjednik Uprave te tvrtke Marinko Došen.

U njihovom slučaju, razlike u poslovanju nema pošto je riječ o biznisu čiji su standardi kvalitete uvijek na istoj razini. Kao glavne probleme s kojima se susreću izdvojio je nepostojanje automobilske industrije u Hrvatskoj, samim time i tržišta radnika, te nedovoljnu konkurentnost, što je ilustrirao podatkom prema kojem je trošak rada u Srbiji čak 40 posto niži nego u Hrvatskoj. Pohvalio se i da su u rast uložili između 250 i 300 milijuna kuna te zaposlili 300 ljudi.

Marko Srabotnik, business solution director Bisnodea, tvrtke koja se bavi analitikom poslovnih informacija, naveo je kako je Hrvatska u 2018. godini imala jako dobar rast i kako su rasli svi bitni pokazatelji. Neto dobit tako je rasla za trideset, ukupni prihodi za deset posto, u čemu je važnu ulogu imao izvoz koji se povećao za sedam posto. Udio manjih tvrtki u izvozu je konstantan, kao i djelatnosti u kojima se najviše izvozi (prerađivačka industrija, prijevoz i skladište).

[caption id="attachment_389798" align="aligncenter" width="750"] Marko Srabotnik, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]

Srabotnik je napravio i usporedbu hrvatskog i slovenskog gospodarstva. Iako vrlo slična, razlikuju se upravo po pitanju izvoza – Slovenija od njega ostvaruje 40 posto ukupnih prihoda, čak dvostruko više od Hrvatske.