Procjena gospodarskog rasta u trećem tromjesečju pokazuje da je sezonsko prilagođeni BDP realno veći za 2,7 % u odnosu na isto tromjesečje 2017., objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku. Iako je taj rast premašio očekivanja analitičara, on je zapravo pokazatelj da hrvatsko gospodarstvo stagnira, objašnjava Marinko Škare, profesor na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma.
Pravi generator gospodarskog rasta
- Procjene su u rangu onoga što je bilo najavljivano i očekivano. Nema odstupanja, a iz svih parametara vidljivo je usporavanje BDP-a - tumači Škare te upućuje na vrlo bitnu činjenicu koja se, prema njegovu mišljenju, sustavno zanemaruje kod procjena rasta BDP u posljednjih nekoliko godina, a to je da je nužno uvažiti stopu konvergencije koju su ostvarile druge države članice, a očekuje se da isto ostvaruje i Hrvatska ulaskom u Europsku uniju.
>>> Analitičari: Rast hrvatskog BDP-a u trećem tromjesečju usporio
- U drugim državama registrirano je 2 do 2,5 posto rasta kao rezultat pridruživanja EU. Isto je najavljivala i naša vlada. Stoga, kada bismo oduzeli tu stopu od 2 do 2,5 posto, hrvatski gospodarski rast generiran od strane ekonomske politike bio bi između nule i jedan posto. A to je razina stagnacije. Dakle, sveobuhvatan rast BDP-a je posljedica konvergencije i pozitivnih trendova u EU. Možemo reći da je zabilježeni rast sretna posljedica boravka među članovima EU obitelji, a ne politike u hrvatskom gospodarstvu - kaže Škare.
Svi parametri padaju, potrošnja države raste
Napomenuo je kako je usporavanje vidljivo po svim parametrima. Primjerice, ako gledamo izvoz je u istom kvartalu 2017. bio 8,5, a sada je 5,2 posto BDP-a. Usporava i potrošnja kućanstva. Bruto investicije nisu se ni pomakle, na istoj su razini kao i prošle godine. Istaknuo je i kako bez obzira na suficit i uravnoteženi proračun, usporedba istog kvartala 2017. pokazuje da potrošnja države raste.
- Usporavanje osobne potrošnje i izvoza, koji generiraju gospodarski rast razlog su usporavanja BDP-a, čiji rast s obzirom na konkurentnost hrvatskog gospodarstva neće trajati dugo. Nedostaju investicije koje će dovesti do strukturnih promjena, jačanja izvoza, a time i gospodarstva. Ako se nastavi usporavanje u Europskoj uniji, Hrvatskoj unutar dvije do tri godine prijeti stagnacija u svakom slučaju, to je vidljivo iz ovih brojki – zaključuje Škare.