Marketing and Sales by Numbers: Nije bitno da je ime branda posvuda, nego da postoji poruka

Iako je stvorena velika fama oko mobilnog marketinga, realizacija je zasad daleko od očekivanja, ustvrdio je suosnivač tvrtke Švicarska Domagoj Davidović u predavanju ‘Mobilni marketing - tresla se brda rodilo se još niš‘ i dodao da neki pomaci u tom smislu postoje, poput IKEA-inog integriranja uvećane stvarnosti u svoju ponudu (virtualno smještanje namještaja u stvarni prostor). Iznenađujuće velik postotak malih i srednjih poduzeća u SAD-u ima svoju aplikaciju ili je namjerava razviti, no velik broj ih koristi za pogrešne stvari, kao što je privlačenje novih kupaca, ali i razvija zato što misle da ih moraju imati. Umjesto toga, puno bi više koristi mogli izvući iz upotrebe aplikacija za proximity marketing (slanje ponuda na mobitel kada su kupci u blizini trgovine), loyalty programe i plaćanje, pri čemu je posljednje najvažnija mogućnost. S obzirom da se još uvijek za najveći dio plaćanja koriste računala, a ne mobiteli, prostor za optimizaciju ove usluge na mobitelu je velik, smatra Davidović. Kako bi aplikacija bila uspješna, mala i srednja poduzeća trebaju analizirati korisničko iskustvo, procijeniti mogući utjecaj aplikacije na kupce, postaviti specifične ciljeve, brzo i jeftino testirati aplikaciju te ju kontinuirano razvijati, zaključio je. >>>Marketing and Sales by Numbers: Vaš osmijeh je vaš logo, dojam koji ostavite vaš trademark Još uvijek je prevelika razlika između toga koliko VR i AR koštaju i koliko brendovi mogu dobiti nazad, zaključak je panel rasprave ‘VR i AR - samo za velike?‘ na kojoj su sudjelovali Jan Jilek, direktor Dotmetricsa, Livia Novaković, voditeljica Odsjeka za razvoj proizvoda HT-a, Darian Škarica, direktor tvrtke DivIT, Ivan Tušek iz Degordiana dok je raspravu moderirao Marko Matejčić iz Mediacoma. Postoje dva smjera u smislu poboljšanja percepcije korisničkog iskustva. Jedan od njih je Amazon VR view, gdje korisnik vidi točno što kupuje i preko mobitela može vidjeti kako će se to uklopiti u njegov dom. To će doprinijeti smanjenju povrata i zadovoljstvu korisnika, rečeno je na panel raspravi. Drugi je VR korisnička podrška, gdje korisnik skenira svoj uređaj ili grešku koja se pojavljuje, a tehničar putem aplikacije dobiva sve relevantne informacije i može brže otkloniti kvar. To je jedna od ideja koja je bila predstavljena na prošlogodišnjem Hackatonu u organizaciji HT-a, na temu proširene komunikacije, dodala je Livia Novaković, voditeljica Odsjeka za razvoj proizvoda HT-a. Govoreći o primjeni u Hrvatskoj, spomenut je turizam, koji čini 20 posto BDP-a zemlje. Tušek ističe da tu ima dosta projekata, među njima i prolazak Dioklecijanovom palačom u virtualnoj stvarnosti. Međutim, dodaje da infrastruktura još uvijek nije tu. Smatra da ćemo tek 2025. početi mijenjati smartphone za naočale. A onda postoji drugi problem. - Virtualna stvarnost neće zaživjeti dok svi ne budemo imali naočale. Ljudima se ne da nositi VR naočale na glavi, dosta su samosvjesni, a neki ne žele da im pokvari frizuru. Također, još uvijek je prevelika razlika između toga koliko sve košta i koliko brendovi mogu dobiti nazad, rekao je Ivan Tušek iz Degordiana. Ali 5G tehnologija će pomoći da virtualna stvarnost što prije postane stvarnost, smatra Novaković iz HT-a. Kao bitno, Škarica je iznio razvoj interaktivnog brenda: kako ubaciti osobu da bude dio i sudjeluje u oglasu te istaknuo da su u tome imali dobar uspjeh. Dodao je da u hotelijersko-turističkoj industriji ima veći broj ljudi koji su implementirali VR i AR s dobrim rezultatima. Svi danas žele biti influenceri Kako odabrati najboljeg influencera, koji su alati dostupni i kako mjeriti učinkovitost takvog oglašavanja, pokušali su u panel diskusiji odgovoriti Mirjana Badurina Čanak (SAP), Saša Cvetojević (Insako), Marina Čulić Fischer (Dialog komunikacije), Ana-Marija Petričević-Liović (Foreo), Jelena Veljača (influencerica, scenaristica, glumica, kolumnistica) i Elena Wolsperger Dolezil (Dukat). Kako je rekla moderatorica Manuela Šola iz Komunikacijskog laboratorija, svi danas žele biti influenceri i živjeti od toga, zato brendovima i agencijama nije lako odabrati pravu osobu. U Dukatu, objasnila je Wolsperger Dolezil, prvenstveno rade s influencerima koje krasi kvaliteta sadržaja, autentičnost, vjerodostojnost i visoki engagement (zainteresiranost pratitelja i reakcije na objave). S druge strane, prema Čulić Fischer, velik broj brendova najviše gleda doseg, odnosno broj ljudi koji prate određenog influencera, premda bi odabir morao ovisiti o ciljevima pojedine kampanje prije svega. Brojevi jesu važni, vjeruje Petričević-Liović, ali i engagement, a u Foreu biraju sadržaj koji mogu iskoristiti u skladu sa svojim marketinškim ciljevima. Ključno je poznavati publiku i proizvod i zato mora postojati usklađenost između brenda, influencera i publike. Veljača - slučajna Govoreći iz pozicije jedne od najprepoznatljivjjih influencerica u Hrvatskoj, Veljača je svoj put prema toj tituli opisala kao gotovo slučajan jer donedavno nije uopće koristila Instagram u relevantnom opsegu. Suradnje s brendovima su počele organski, kada bi joj netko ponudio da reklamira određeni proizvod ili uslugu. I Saša Cvetojević je donekle slučajno postao influencer nakon što je odlučio preko društvenih mreža promovirati poduzetničke teme, a radi samo s brendovima koje podupire i kojima vjeruje. Što se SAP-a tiče, važno je aktivno surađivati s influencerima, stoga ova kompanija, primjerice, surađuje s nogometnim momčadima tako da im daje softverske proizvode od kojih i one imaju koristi, odnosno koji im pomažu poboljšati rezultate. Time se stvara autentična suradnja između brenda i influencera, odnosno ambasadora u ovom slučaju. Njeno je uvjerenje da brendovi moraju slušati influencere i biti iskreni, što ponekad uključuje i priznavanje greške ili nedostatka. Kada je riječ o biranju makro ili mikroinfluencera, Wolsperger Dolezil misli da su makroinfuenceri (oni s golemim brojem sljedbenika) dobri za dobivanje dosega, no za prehrambenu industriju su mikroinfluenceri (manji broj sljedbenika, veća fokusiranost) bolji zato što se kroz njih dobiva bolji engagement i veća autentičnost. Da je autentičnost ključna, uvjerena je Čulić Fischer jer se neselektivno reklamiranje raznih proizvoda, čemu naginju makroinfluenceri, dugoročno ne isplati upravo zato što gubi autentičnost. Upitana što misli o stavljanju obavijesti o plaćenom partnerstvu, Veljača je rekla da se slaže s time, ali da je to netko samo jednom od nje tražio i izrazila sumnju da brendovi i agencije u Hrvatskoj to ne bi željeli. Nije bitno da se ime branda nalazi posvuda, nego da postoji poruka koja se želi iskomunicirati, poruka je zadnjeg okruglog stola Liderove konferencije čija je tema bila je native oglašavanje. -Primarno potrebno je postaviti cilj prema mediju i koja je ciljana publika. Prema tome, biramo način komunikacije. Ne očekujemo uvijek enormne rezultate. Očekivanja stavljamo u kontekst medija s kojim surađujemo. Model suradnje biramo direktno u suradnji s medijem da pritom tekst bude autentičan, poručila je Liliana Božić, viši stručnjak za medijsku strategiju u Vipnetu. -Na kraju dana, mi smo mediji. Nama je najbitnija publika. Ako se oglašivač miješa, miješa se u to što će dobiti od publike, rekao je Ivan Brezak Brkan iz Netokracije i dodao da im native čini velik dio marketinga. Poručio je da je bitno uklopiti se u postojeći sadržaj, i da se tu dolazi do najboljih rezultata. -Pokušavamo se vezati sa sadržajem, ali ne nužno isticati ime uvijek. Financije nisu najsexy proizvod, ali uspjeli smo postići dobru suradnju s 24 sata, medijskom kućom koja odgovara našim potrebama, rekla je Katarina Kantolić, viši specijalist za marketing u Addiko banci. Page view je kralj nativea - Pokušavamo da kampanja ne bude samo serija članaka, želimo iskoristiti sve kapacitete redakcije. Page view je zasad kralj nativea, ali on nije najbitniji. Bitno je vrijeme zadržavanja na članku, i scroll-depth: bitno je da li je čitatelj pročitao članak do kraja, rekla je Nataša Šudelija, voditeljica 24ContentHausa. Govoreći o razlici između nativea i novinarskog rada, Šudelija je istaknula da je dužnost novinara da misli na publiku, dok bi nativeu jednako bitni trebali biti i oglašivači. - Svugdje u svijetu je native redakcija odvojena od redakcije. Novinarski i native članak su dvije različite stvari. Vani je već napravljeno to razdvajanje "crkve i države". - Rijetko komuniciramo direktno s medijima, a marketinšku strategiju provodimo preko agencija koje su dobro upućene u medijsku scenu, kaže Gea Kariž, direktorica marketinga Mastercard Hrvatska i dodaje da je dosadašnja suradnja s hrvatskim medijima bila dobra. Ističe da je bitno da članak bude potpisan kad je riječ o nativeu, budući da je novinar netko kome čitatelj vjeruje. Iva Uščumlić iz Media Vala tvrdi da je bitno šire gledati na native, jer native može biti i event koji se organizira. Ističe da nije bitno da se ime branda nalazi posvuda, nego da postoji poruka koju se želi iskomunicirati. >>>Otvorena Liderova konferencija Marketing and Sales by Numbers Konferencija je zaključena dvjema radionicama, What You Sell is What You See in the Mirorr i Using Consent and Identity – the Way of the Force. Naglasak je prve na komunikaciji i zadržavanju kupca kroz pet stupova prodaje, dok druga odgovara na pitanje kako koristiti dostupne kanale i ponuditi najbolje iskustvo kupcima kroz usluge, a ne samo proizvode. Autori: Vanja Figenwald i Ivan Ivanović