Aktualno
StoryEditor

Medeja Lončar: Moj ženski pristup ne znači da sam jednostavniji suparnik

07. Prosinac 2018.

Medeja Lončar je predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska i Siemensa Slovenija. U svojoj tridesetogodišnjoj karijeri Lončar je stekla iskustvo iz područja strateškog razvoja, prodaje i marketinga. Prije dolaska u Siemens prije petnaest godina, bila je članica menadžerskih timova u uspješnim slovenskim i međunarodnim tvrtkama u različitim sektorima, uključujući mobilne komunikacije, maloprodaju, industriju i energetiku. U svom radu poseban naglasak stavlja na primjenu koncepta Industrije 4.0 i uvođenje Siemensovih klijenata u novu eru proizvodnje.

Bili ste na raznim pozicijama u privatnom sektoru. Kroz koje ste sve izazove kao žena morali prolaziti i je li se, po vašem mišljenju, položaj žena u poslovnoj zajednici promijenio? Koliko u Hrvatskoj zaostajemo za globalnim trendovima?  

- Izazovi menadžera u poslovnom svijetu su u načelu slični – bez obzira radi li se o muškarcima ili ženama. U tehnološkom sektoru, u kojem i sama radim, puno je više muškaraca i dugo sam bila jedna od rijetkih žena. No, kad se dokažeš, nestaju prepreke. Istina, možda su neki na početku podcjenjivali moj drukčiji, „ženski“ pristup, ali s vremenom su naučili da to ne znači da sam jednostavniji „suparnik“.

Smatram da je na položaj žena u našoj regiji utjecala prošlost, odnosno pozitivni dio socijalizma. Čini mi se da se žene ponekad teže pozicioniraju primjerice u Austriji ili Njemačkoj.

Smatram da je na položaj žena u našoj regiji utjecala prošlost, odnosno pozitivni dio socijalizma (uvjeti za rad, dječji vrtići dostupni mamama koje su radile). Čini mi se da se žene ponekad teže pozicioniraju primjerice u Austriji ili Njemačkoj.

Danas je pozitivno da se žene sve više međusobno podupiru; sve je više različitih programa za promociju žena na rukovodećim pozicijama. No, ‘stakleni strop‘ je još uvijek prisutan i puno se još mora raditi na osvještavanju te situacije.

Hrvatska tu ne zaostaje puno za globalnim trendovima, pogotovo zbog prošlosti koju sam spominjala. No, moramo iskoristiti tih 50 posto bazena talenata u budućnosti, pogotovo u STEM području koje je izrazito važno za tehnološku industriju koja će nastaviti jačati.

Koje ste ključne upravljačke odluke donijeli u posljednjih godinu dana?

- U posljednjih godinu dana preuzela sam Siemens Hrvatsku, uz svoju funkciju CEO-a u Sloveniji. U našoj branši se zbog digitalizacije i značajnih

Menadžeri se ne moraju više striktno držati hijerarhije, niti imati najviše specijaliziranih znanja. Bitno je imati dobre timove.

tehnoloških promjena puno toga događa. Siemens se mijenja i reorganizira pa je i u mom fokusu bio tzv. change management, odnosno priprema kompanije, a posebice ljudi, na promjene, razvoj novih kompetencija i poslovnih modela. Tijekom tog procesa komunikacija je izrazito važna.

Koliko su, po vašem mišljenju, pri upravljanju značajne hard, a koliko soft skills? Posjeduju li žene više mekih vještina u svom upravljanju?

- Kod upravljanja su sve važniji tzv. soft skills. Živimo u vremenu neizvjesnosti i velikih promjena, odnosno velike kompleksnosti zbog koje više ne možemo odlučivati na načine na koje smo mogli u prošlosti.

Ono što muči većinu menadžera, bez obzira na spol, je manjak sna i slobodnog vremena.

Menadžeri se ne moraju više striktno držati hijerarhije, niti imati najviše specijaliziranih znanja. Bitno je imati dobre timove, omogućiti ljudima da se povežu i dijele znanje što brže i fleksibilnije. Govorim o demokratskom načinu vođenja u kojem su važni komunikacija i koordinacija, a CEO je chief enabling officer.

Što biste naveli kao vaše meke vještine?

- Moje soft skills vještine uključuju aktivnu komunikaciju, usmjerenost na razvoj (sebe i tima) te uključivanje svog tima u odlučivanje, što doprinosi demokratičnosti i fleksibilnosti.

Smatrate li da su žene povećanim angažmanom dovele same sebe u nepovoljan položaj? Koliko još uvijek vrijedi staro pravilo 8/8/8  (osam sati rada, osam sna, a ostalih osam obitelj, slobodno vrijeme, hobiji)? Što od navedenog najviše pati, odnosno kako sada izgleda taj omjer među uspješnim ženama?

- Ne vjerujem da smo se povećanim angažmanom dovele u nepovoljan položaj. I menadžerice trebaju okolinu koja im daje potporu i koju si same stvaraju – jednako kao i muškarci. Potpora obitelji je pritom izrazito važna. Većina uspješnih žena koje poznajem ima tu potporu te su si organizirale život tako da uspijevaju uravnotežiti privatno i poslovno. Bez toga ne možeš biti uspješan na dugi rok, a ono što muči većinu menadžera, bez obzira na spol, je manjak sna i slobodnog vremena.

Jeste li vi dostupni 24/7 na svim kanalima?

- Trudim se održavati ravnotežu svog privatnog života. Preko vikenda najmanje jedan dan se skroz isključim, a tijekom odmora jako ograničim poslovnu komunikaciju. Važno je naučiti odrediti prioritete, odnosno prepoznati što je važno, a što ipak može pričekati.

Lider svakodnevno donosi veliku seriju članaka o najmoćnijim ženama hrvatskog biznisa. S nama je tim povodom razgovarala i Ruža Tomić Fontana, čelnica Coca-Cole za Hrvatsku, Sloveniju i BiH.

23. travanj 2024 11:31