Korona i biznis
05. kolovoz 2017.

Michael Paier: Umjetna inteligencija pomaže ljudima, ne zamjenjuje ih strojevima

Disruptori definiraju nove poslovne procese i vode svoje industrije kroz digitalnu transformaciju i digitalnu eru koja je već tu. Korisnici su oni koji vode tu disrupciju i njihova očekivanja su se dramatično promijenila, a od pružatelja usluga i rješenja očekuju se, kaže generalni menadžer IBM-a za Jugoistočnu Europu Michael Paier, da dobro poznaju njihovu industriju i personaliziraju njihovo iskustvo. O svemu tome i IBM-ovoj viziji kognitivnog računarstva Paier govori za Lider.

* Kako digitalna transformacija izgleda danas iz IBM-ove perspektive? Što su glavne teme i izazovi? Kako to izgleda na nekim stvarnim primjerima?

Korisnici shvaćaju da se moraju transformirati i usvajati nove tehnologije. Zašto? Poboljšati iskustvo svojih korisnika te dobiti uvide koje dosad nisu mogli je nova poslovna mantra. Velik je utjecaj podataka na današnje poslovanje, ali izvući korisne i konkretne uvide iz njih je pravi izazov. Vrlo je važno je kako povezati podatke unutra i izvan organizacije, a to je  moguće jedino korištenjem najnovijih tehnologija. Današnji industrijski lideri prepoznaju ograničenja u svojim digitalnim mogućnostima – 60 posto njih vjeruje da ne mogu stvoriti personalizirano iskustvo, 53 posto nema povjerenja u svoje strateške odluke, a 31 posto smatra da kvaliteta, točnost i potpunost njihovih podataka nije zadovoljavajuća. Disruptori sutrašnjice će biti organizacije koje mogu konvergirati digitalno poslovanje s novom razinom digitalne inteligencije. U IBM-u to zovemo kognitivnim poslovanjem. Dobar primjer iz Hrvatske je Hrvatski telekom koji je odabrao IBM za modernizaciju i upravljanje CRM procesom. Novi CRM sustav će poboljšati korisničko iskustvo bržim i jednostavnijim procesima za bolje predviđanje potreba korisnika i rješavanja njihovih zahtjeva.

>>> Prihodi IBM-a pali 21. tromjesečje zaredom

* Koliko je kompliciran i bolan proces transformacije iz tradicionalne u data driven kompaniju? Što je u tom procesu najvažnije i gdje se najlakše poskliznuti?

Razgovarajući s brojnim IBM-ovim klijentima zadnjih godina, primjetio sam da neki rano prihvaćaju kognitivno računarstvo, drugi upravo započinju to putovanje, a treći su u fazi da ih zanima kako uopće u to krenuti. U svim slučajevima, putovanje u kognitivno započinje kritičkim promatranjem svog biznisa. Ključni koraci na tom putu su: kreiranje kognitivne strategije, korištenje analitike, premještanje poslovanja u  cloud , izgradnja kognitivne infrastrukture i uspostava sigurnosne politike. Proces transforamcije u „data driven“ kompaniju je kompleksan ili jednostavan onoliko koliko kompanija ima dobru podatkovnu strategiju. To znači dobro razumjeti ne samo svoje nego bilo koje podatke koji su relevantni za vas kao organizaciju. Nakon toga morate biti sigurno da ste pronašli algoritam koji omogućuje da ti podaci govore, a to podrazumijeva korištenje kognitivne tehnologije. Ovi elementi odnose se na sve vrste organizacija, neovisno o njihovoj veličini.

* Kompanije i organizacije se suočavaju s gomilom podataka i mnoge još ne znaju što bi s njima, posebno nestrukturiranim podacima. Kako njih iskoristiti?

Da, zadnjih godina više nije dovoljno imati IT strategiju već se mora imati i podatkovnu strategiju i jako dobro razumjeti svoje i sve druge podatke koji su relevantni za vaše poslovanje. To su, primjerice, podaci o vašim korisnicima, partnerima i cijelom ekosustavu i industriji u kojoj poslujete. Među svim tim podacima dio su strukturirani, a dio nestrukturirani podaci, najveći je izazov upravo to kako postići da nestrukturirani podaci „govore“ te kako izvući neku poslovnu korist iz njih. Danas se i takvi podaci zahvaljujući tehnologiji mogu puno bolje iskoristiti.

* Koliko je, u tom kontekstu, velik problem nedostatak podatkovnih znanstvenika i analitičara?

S usvajanjem novih tehnologija, stvaraju se i novi poslovi i nova zanimanja. Danas najvažnije uloge imaju upravo podatkovni znanstvenici (data scientists) i članovi uprava i timova za sigurnost poslovanja  (Cheif Security Officer). To su potpuno nove uloge i funkcije o kojima nitko nije govorio prije nekoliko godina. Njihova specifičnost je i u tome što moraju jako dobro poznavati tehnologiju, poslovanje i širi kontekst čitave industrije. Kognitivno računarstvo uvjetuje stvaranje novih oblika rada, vještina, novih poslova, poslovnih modela i čitavih industrija. Novi poslovi  stvaraju se u području kibernetičke sigurnosti, znanosti o podacima, zdravstvu, financijama i drugim sektorima.

* IBM se u strateškom smislu kladi na kognitivno računarstvo, kakva su vam očekivanja? Što sve taj trend donosi korisnicima?

IBM se kao kompanija puno puta transformirao. Vidjeli smo da trend kognitivnog računarstva neupitno dolazi na krilima sve veće količine podataka koji nas okružuju. Puno smo uložili u područje kognitivnog i umjetne inteligencije. Dva su ključna razloga za kognitivnu eru – uloga tehnologije se mijenja od nekog tko omogućava određene aktivnosti i procese do savjetnika i drugo, koristimo strojeve za povećanje ljudske inteligencije omogućujući nove razine uvida, efikasnosti i kreativnosti. Za IBM, umjetna inteligencija znači pomoć ljudskoj inteligenciji i mogućnostima, a ne zamjenu ljudi strojevima. Watson je simbol kognitivne ere, to je otvorena kognitivna platforma. Primjerice, sustav poput IBM Watsona može proći kroz 22 milijuna dokumenata u deset minuta i savjetovati liječnike o personaliziranom tretmanu pacijenta. U Japanu je Watson spasio ženu oboljelu od leukemije postavivši dijagnozu o iznimno rijetkom obliku leukemije i dajući savjet o odgovarajućem tretmanu. Bliže nama u ovoj regiji, u Slovačkoj mreža bolnica Svet zdravia koristi IBM Watson u onkologiji za pomoć pri odabiru tretmana liječenja karcinoma.

>>> 4. industrijska revolucija: Damir Zec – IBM nema problema s kadrom

Dakle, u IBM-u se kladimo na kognitivno jer danas plaćamo veliku cijenu za neznanje, bilo da je riječ o neznanju što se događa s pacijentima, koji dio populacije želi kupiti neki proizvod, kako pronaći kritične prirodne resurese itd. S tehnologijom kao što je Watson možemo odrediti koji je trošak tog neznanja. Osim toga, vjerujemo da kognitivna rješenja imaju direktan pozitivan utjecaj na društvo stvaranjem novih poslovnih mogućnosti.

* Koji su planovi s Watsonom u budućnosti? Gdje se danas najviše koristi?

Ne postoji nijedna industrija niti područje u kojem se ne može primjenjivati kognitivna tehnologija. Do kraja ove godine milijardu ljudi će biti na neki način u kontaktu s Watsonom, uključujući 200 milijuna potrošača u brojim industrijama i 200 milijuna pacijenata. Trenutačno je najveća primjena Watsona u zdravstvu, zatim u industriji osiguranja i financija, transporta, automobilskoj industriji, meteorologiji, maloprodaji, pravu i obrazovanju. Primjerice, u maloprodaji IBM Watson može razumjeti potrebe kupaca i povezati ih s proizvodima i uslugama koje žele na najbolji mogući način. IBM svake godine ulaže milijardu dolara u istraživanje i razvoj, a značajan dio tog iznosa zadnjih godina se odnosi na kognitivne tehnologije. Tržište za kognitivne sustave, IDC predviđa da će do 2018., 75 posto svih potrošača biti u kontaktu s uslugama baziranim na kognitivnom računarstvu na dnevnoj bazi. Do 2020. se predviđa da će potrošnja na kognitivna rješenja premašiti 40 milijardi dolara. U regiji Jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku, vidimo mogućnost primjene Watson kognitivne platfome osobito u zdravstvu, obrazovanju, maloprodaji i telekomunikacijama. Ono što može Watson ni izbliza ne može nijedan čovjek, no to ne znači da će on u konačnici zamijeniti čovjeka, on mu je samo odličan savjetnik.

* Kakve će društveno-ekonomske posljedice imati masovna primjena umjetne inteligencije i kako se pripremiti za to?

IBM se zalaže za etički razvoj umjetne inteligencije. Početkom ove godine objavili smo tri principa- vodilje za kognitivnu eru, a odnose se na svrhu umjetne inteligencije, transparentnost u upotrebi i razvoj potrebnih vještina. Svrha umjetne inteligencije je uvećanje ljudske inteligencije, kognitivni sustavi će biti ugrađeni u poslovne i društvene procese, ali će ostati pod ljudskom kontrolom. Što se tiče transparentnosti, IBM je jasan oko toga kada i za što se koristi umjetna inteligencija i jasno komuniciramo koji su izvori podataka u kognitivnim rješenjima. I treće, IBM će raditi sa studentima, developerima i građanima na razvijanju vještina i znanja koja im trebaju da bi koristili kognitivne alate na siguran i efikasan način i da bi mogli obavljati nove poslove koji će nastati u digitalnoj eri. Puno se diskutira o tome hoće li umjetna inteligencija smanjiti broj radnih mjesta i ti su strahovi razumljivi, no dok jedni poslovi nestaju, drugi nastaju.

* Kako u IBM-u vidite buduće trendove u IT-u i digitalnoj ekonomiji? Što nas čeka u budućnosti?

Defintivno je da umjetna inteligencija postaje mainstream i da kognitivne tehnologije u potpunosti redefiniraju sve industrije. Vjerujem da za pet do deset godina nitko neće ni primjećivati da iza svega stoji kognitivna tehnologija koja će imati velikog utjecaja na naše živote i činiti ih praktičnijim, lakšim i ugodnijim. Doživljavat će se kao posve normalna i uobičajena stvar, a biti će svuda oko nas, od ureda, liječnika, restorana itd. IBM Research je posvećen daljnjem razvoju umjetne inteligencije i kognitivnih tehnologija. U 2016. godini IBM-ovi istraživači su u ovom području patentirali više od 1100 izuma koji pomažu strojevim da uče, razmišljaju i efikasno procesiraju različite tipove podataka dok se nalaze u interakciji s ljudima. Jedan od primjera je planiranje najbolje rute putovanja na temelju kognitivnog stanja vozača.

* IBM Watson SEE Summit nova je regionalna konferencija koja se ove godine prvi put održava u Hrvatskoj, što će biti glavna tema i kakva su očekivanja?

Prvi ovakav regionalni događaj održali smo prošle godine u Budimpešti, a ove godine dolazimo u Opatiju i mijenjamo ime u Watson SEE Summit. To je naš najznačajniji događaj u regiji Jugoistočne Europe i najveća konferencija za korisnike te očekujemo puno visokopozicioniranih menadžera, industrijskih inovatora i «trend makera», ukupno više od 400 ljudi. Prošle godine u Budimpešti smo podijelili našu viziju kognitivnog računarstva u Jugoistočnoj Europi. Nakon evolucije u zadnjih 12 mjeseci možemo reći da je kognitivno računarstvo realnost što će ovogodišnji Watson SEE Summit i pokazati. Konferencija će ponuditi našim korisnicima konkretne ideje, nove koncepte i inspiraciju kako iskoristiti kognitivnu tehnologiju za ostvarivanje poslovnih benefita. Želimo sudionike upoznati s najnovijim trendovima, ali također im i predstaviti reference koje već imamo. Među korisnicima koji će predstaviti svoje projekte na konferenciji su Hrvatski Telekom, Atlantic Grupa, Petrol, Telenor Banka, Telekom Slovenije itd. U ovom dijelu Europe napravljeno je puno inovativnih projekata.  Na konferenciji će nastupiti i Bruce Schneier, IBM-ov svjetski stručnjak za područje sigurnosti kojeg je Economist nazvao «security guru» te Alex Rutter, direktor iz The Weather Company. On će podijeliti priču koja stoji iza jedne od najvećih svjetskih IoT podatkovnih platformi, te o tome kako se najveći svjetski brendovi oslanjaju na The Weather Company kada je riječ o podacima i odgovoru na utjecaj vremenskih prilika na njihovo poslovanje. Mislim da je i ta priča vrlo zanimljiva za ovu regijiu.