Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći od 1. siječnja u svotu minimalne plaće ne uključuju se povećanja plaće za prekovremeni i noćni rad, rad nedjeljom i za blagdane, što pogoduje zaposlenima. Za poslodavce je pak uvedeno oslobođenje od dijela doprinosa.
Od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. minimalna plaća radnika zaposlenog na puno radno vrijeme iznosi 3439,80 kn mjesečno bruto, što je u odnosu na 2017. povećanje od pet posto, odnosno 163,80 kn. Taj bruto iznos uključuje doprinose za mirovinsko osiguranje (stopa 20 posto), porez na dohodak i prirez (za radnika koji iz bilo kojeg razloga ne iskorištava osobni odbitak) i neto iznos plaće.
>>>Pavić: Minimalna plaća raste za 131 kunu, poslodavcima smanjena osnovica za obračun doprinosa
Za nepuno radno vrijeme minimalna plaća određuje se razmjerno spram punog radnog vremena. Primjerice, ako radnik radi 20 sati tjedno, njegova je minimalna plaća 1719,90 kn na mjesec. Različito od drugih europskih država, u Hrvatskoj se minimalna plaća određuje u mjesečnom iznosu koji ne ovisi o duljini mjeseca, a većina drugih država propisuje minimalnu zaradu po satu.
Uz povećanje mjesečnog iznosa, izmijenjena je definicija minimalne plaće. Do 31. prosinca 2017. ona je bila definirana kao najmanji iznos na koji ima pravo radnik zaposlen na puno radno vrijeme za jedan mjesec proveden na radu i nije uključivala ugovorene ili drugim aktima propisane dodatke na plaću. Poslodavac je primjenjivao izvore radnog prava koji ga obvezuju (ugovor o radu, kolektivni ugovor, pravilnik o radu, posebni propisi), a ako je iznos radnikove plaće zajedno s dodacima bio manji od minimalne plaće, on je imao pravo na minimalnu plaću.
Svakako imati u vidu
Od 1. siječnja 2018. u svotu minimalne plaće ne uključuju se povećanja plaće na koja radnik ima pravo za prekovremeni rad, noćni i rad nedjeljom te u dane blagdana. U minimalnu plaću i dalje se uključuju svi ostali dodaci na koje radnik ima pravo po bilo kojoj osnovi, kao npr. dodatak za radni staž, troškove prehrane, smjenski rad, dvokratni rad, trokratni rad, poslijepodnevni rad, rad subotom, rad na visini, rad na hladnoći, rad izložen visokim temperaturama, rad u posebnim uvjetima, za odgovornost na poslu, rad sa strankama, za rad izložen opasnostima u cestovnom prometu, dodatak po osnovi udaljenosti mjesta stanovanja od radnog mjesta, dodatak za ostvareni radni učinak i dr.
>>>Novi propisi od Nove godine: Veći minimalac i prag za izlazak iz PDV-a, manji porezi na vozila
S obzirom na to da inspekcija rada nadzire primjenu Zakona o minimalnoj plaći, uputno je da poslodavci prilagode sadržaj obračuna plaće ovim novim zahtjevima te osiguraju povezanost podataka iz evidencije o radnom vremenu s onima u isplatnim listama.
Uvjeti za smanjenje
Od 1. siječnja 2018., počevši od plaće za ovaj mjesec, mjesečna osnovica za obračun doprinosa na plaću umanjuje se za 50 posto minimalne plaće ili razmjernog dijela minimalne plaće. Umanjenje osnovice primjenjuje se pri obračunu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje (stopa od 15 posto), zaštitu zdravlja na radu (stopa od 0,5 posto) i zapošljavanje (stopa od 1,7 posto).
>>>Promijenimo Hrvatsku: Minimalac veći za 131 kunu je beznačajan, treba biti 4000 kuna
Osnovica se ne umanjuje pri obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje (doprinosi iz plaće, stopa od 20 posto ili 15 posto + 5 posto) niti pri obračunu dodatnog mirovinskog doprinosa koji se plaća za radnike s pravom na staž osiguranja s uvećanim trajanjem.
Olakšica je uvedena kako bi se pomoglo radno intenzivnim industrijama, ponajprije tekstilnoj i drvnoj, ali je mogu iskoristiti svi poslodavci koji ispunjavaju propisane uvjete. Poslodavci mogu za određenog radnika umanjiti osnovicu za obračun doprinosa za 50 posto minimalne plaće ili njezina razmjernog dijela uz uvjet da su s radnikom za prosinac 2017. imali ugovorenu, utvrđenu ili propisanu plaću u iznosu minimalne plaće ili manje te da i nastavno u 2018. s tim radnikom imaju ugovorenu, utvrđenu ili propisanu plaću do iznosa minimalne plaće.
>>>Lovrinović: Vladin prijedlog je ‘čista smijurija’, minimalac treba dići na 5000 kuna
Umanjenje osnovice ne može se iskoristiti za dodatke koji se ne uključuju u minimalnu plaću (dodatak za noćni rad, prekovremeni, rad nedjeljom i rad blagdanom), pri isplati oporezivih naknada, potpora ili stimulativnih dijelova plaće koji se odnose na više mjeseci niti pri isplati naknade plaće prema posebnim propisima.
Kako izračunati
Primjerice, ako radnik radi cijeli mjesec i ima ugovoreno pravo na minimalnu plaću od 3439,80 kn, poslodavac će mirovinske doprinose obračunati na punu svotu plaće (20 posto iz plaće), a pri obračunu doprinosa na plaću (17,2 posto) osnovicu će umanjiti za polovinu tog iznosa i obračunati doprinose na svotu od 1719,90 kn. Tako će poslodavac uštedjeti 295,82 kn. No ako radnik u dijelu mjeseca radi i za odrađene sate ima pravo na razmjernu svotu minimalne plaće od 2000 kn, a za ostatak mjeseca pravo na naknadu za bolovanje na teret poslodavca, osnovica za obračun doprinosa na plaću može se umanjiti samo za polovinu dijela mjesečnog primitka koji se odnosi na plaću za obavljeni rad, tj. za 1000 kn.
Za dio mjesečnog primitka koji se odnosi na naknadu za bolovanje na teret poslodavca treba obračunati i platiti sve propisane doprinose. U slučaju kad radnik ostvaruje pravo na neki od četiri dodatka koji se ne uključuju u minimalnu plaću, oslobođenje se može iskoristiti samo za minimalnu plaću bez ovih dodataka.