26. rujan 2019.

Ministarstvo o Woltu i Glovu: U slobodno vrijeme radnik može raditi za koga hoće 

Nakon što smo objavili tekst u kojem zagrebački ugostitelj optužuje Wolt i Glovo da njegovi radnici koji inače dostavljaju hranu i u radnom su odnosu, za Wolt i Glovo rade na crno i njihovog odgovora da oni nikoga ne zapošljavaju, nego da to za njih rade treće tvrke, za komentar ima li u tome nečeg spornog upitali smo ministra rada i mirovinskog sustava, Josipa Aladrovića.

Odgovor je stigao iz službe za odnose s javnošću Ministarstva u kojem izrijekom piše da posebno napominju da rad kod više poslodavaca nije zakonom zabranjen, ukoliko su ispunjeni zakonski preduvjeti iz članka 61. i 62. Zakona o radu.

- Navedenim je odredbama propisana mogućnost dodatnog rada na način da radnik koji radi u punom radnom vremenu, odnosno čije je ukupno tjedno radno vrijeme 40 sati, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno, odnosno do 180 sati godišnje, pod uvjetom da poslodavac, odnosno poslodavci s kojima radnik već ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav dodatni rad da pisanu suglasnost - stoji u odgovoru Ministarstva.

Očito da to nije slučaj s dostavljačima Wolta i Glova jer bi njihov primarni poslodavac trebao za to dati suglasnost.

No, postoji i drugi način angažmana radnika koji preko trećih firmi rade dostavu za Wolt i Glovo, a ono je regulirano Zakonom o obveznim odnosima koji omogućava zaključivanje ugovora o djelu kao građansko pravnog obveznog ugovora stranaka, ističu u Ministarstvu rada. Prema njihovim odgovorima, s dostavljačima Wolta i Glova, ukoliko njihovi dostavljači rade pod ugovorom o djelu, sve je u najboljem redu.

No, pozivajući se na zakone iz resornog ministarstva poručuju da poslodavac može za obavljanje određenog posla s izvođačem - fizičkom osobom sklopiti ugovor o djelu samo onda kada se obavljanjem takvog rada ne izvršava sadržaj radnog odnosa tj. kada se ne radi o poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos.

Ali, što to zapravo znači, pitamo, a odgovor je posebno zanimljiv, jer se odnosi na sve oblike rada, a ne samo na dostavljače Wolta i Glova.  

Iz Ministarstva objašnjavaju da obveza sklapanja ugovora o radu postoji kada radnik radi nesamostalno, isključivo osobno te po uputama i pod nadzorom poslodavca prema određenom radnom vremenu i u prostorijama poslodavca ili na nekom drugom mjestu koje odredi poslodavac. Poslodavac je za obavljeni rad dužan radniku isplaćivati plaću u novcu i u propisanim razdobljima i to najmanje jednom mjesečno.

- Kod ugovora o djelu izvođač radi za naručitelja samostalno i neovisno o naručitelju djela, posao obavlja u prostoru kojeg sam odredi i u pravilu ne obavlja poslove u radnom vremenu, nego prema svojoj organizaciji. Za obavljeni posao izvođač prima naknadu najčešće po obavljenom poslu, odnosno po predaji djela. Za obavljanje poslova temeljem sklopljenog ugovora o djelu nije bitno je li ta osoba u radnom odnosu, nezaposlena ili umirovljenik, već da sukladno gore navedenom obavlja poslove koji imaju obilježja ugovora o djelu.

Iz Ministarstva rada poručuju da ukoliko postoji sumnja da netko obavlja rad protivno važećim zakonskim propisima, navedeno može prijaviti Državnom inspektoratu-Inspekciji rada koja će po prijavi poduzeti odgovarajuće radnje u skladu sa svojim ovlaštenjima. Naime, odredbom članka 10. Zakona o radu propisano je da, kada radnik obavlja poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, neovisno kako stranke taj ugovor nazvale, smatrat će se da je sklopljen ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.