Aktualno
StoryEditor

Ministarstvo pravosuđa: Novim Ovršnim zakonom uštedjet će i poslodavci

08. Listopad 2018.

Kritike zainteresiranih profesija na prijedlog Ovršnog zakona nisu neočekivane. U posljednjem broju Lidera već smo izvijestili o najvažnijim kritikama koje su vjerovnici i oni koji im pomažu iznijeli, primjerice da će se vraćanjem ovršnog postupka pod sudsku nadležnost ovrhe usporiti i opteretiti sudstvo, pa do onih da će sam postupak biti otežan i skuplji. Ministarstvo pravosuđa, pak, demantiralo je da će ovršni postupak biti skuplji, dapače navelo je da će biti jeftiniji, a posebno je naglasilo i da bi poslodavci mogli imati određenih ušteda.

>>> Ovršni zakon ipak bi mogao zaštititi dio plaće i obrtnicima

- Glavne novosti iz prijedloga novog Ovršnog zakona su: sudska nadležnost kao pravilo, uvođenje elektroničke komunikacije, veća zaštita dužnika kroz prethodnu opomenu i veća sigurnost dostave, ništetnost fiducija, manji troškovi postupka bez deložacija u zimskom razdoblju, te proširen krug primanja izuzetih od ovrhe. U potonju kategoriju sad ulaze božićnica, uskrsnica, regres, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe te naknade za odvojeni život – poručeno je Lideru iz Ministarstva pravosuđa.

Protivno medijskim napisima da će se točno propisati iznos ispod kojeg nije moguće provesti ovrhu na novčanim sredstvima, Ministarstvo je ustvrdilo da se ne planira mijenjati postojeće ograničenje ovrhe na plaći. Riječ je o 75% od ispodprosječne plaće te za iznadprosječne plaće 66,67% od prosječne neto plaće u Hrvatskoj. To je određeno člankom 173. važećeg Ovršnog zakona.

>>> Predstavljen novi ovršni zakon: Ovrhe pojeftinjuju i vraćaju se u nadležnost sudova

Što se tiče sumnji da će ovršni postupak poskupjeti, Ministarstvo pravosuđa navodi da će bitno pojeftiniti. Plaćanje po opomeni, odnosno pozivu javnog bilježnika, predviđa se prijedlogom nacrta novog Ovršnog zakona, koštalo bi dužnika samo 40 kuna. Ako se dug ne podmiri po opomeni, za ovrhe na bankovnim računima, trošak će iznositi 200 do 300 kuna za tražbine manje od pet tisuća kuna te 300 do 400 kuna za tražbine veće od pet tisuća kuna. Prema podacima Ministarstva, sadašnji troškovi, uz naknade za Finine usluge, iznose od 250 do 620 kuna za tražbinu od 1000 kuna, primjerice, dok za tražbinu od  10 tisuća kuna iznose između tri i četiri i pol tisuća kuna. Uštede poslodavcima, pak, posljedica su rasterećenja tvrtki od obveze provedbe ovrhe na plaći, što se predviđa prijedlogom novog Ovršnog zakona.

- Prema gruboj procjeni, poslodavci bi mogli uštedjeti oko 3,5 milijuna kuna godišnje zbog rasterećenja od obveze provedbe ovrhe na plaći. No, učinci ove mjere očekuju se te kroz naredno razdoblje,  jer sve provedbe ovrhe koje su poslodavci započeli do stupanja na snagu novog Ovršnog zakona, morat će se nastaviti po pravilima po kojima su započeti – odgovorili su Lideru iz Ministarstva pravosuđa.

Iz Ministarstva su objasnili i da su predložili ukidanje fiducija - osiguranja potraživanja prijenosom vlasništva - jer se takav način osiguranja nije pokazao uspješnim zbog brojnih nedoumica u praksi. No, postojeći takvi ugovori će ostati važeći.

Prema podacima Ministarstva, kao rezultat uvođenja ovrhe pod punu sudsku nadležnost, broj ovršnih predmeta pred sudovima mogao bi skočiti pet do šest puta. Naime, u 2017. općinski sudovi primili su 111.953 ovršna predmeta, a trgovački još 1845. Javni bilježnici, pak, godišnje imaju između 600 i 700 tisuća ovršnih predmeta, koji bi u budućnosti svi morali pred sud. Kako smo već izvijestili, razlog za uvođenje pune sudske nadležnosti krije se u tome što je ovrha po javnobilježničkom rješenju neprovediva u svim članicama EU. Naime, one priznaju sudske odluke, a ne i odluke notara.

22. travanj 2024 00:54