Aktualno
StoryEditor

Miodrag Šajatović: Poduzetnici, Europska komisija preporučuje vam da radite s državom

25. Svibanj 2017.
Piše:
lider.media

Kad se otvori i pročita takozvani proljetni paket EU-semestra koji se odnosi na Hrvatsku, dođe se do dva zaključka. Ako ste na tržištu rada i želite siguran posao bez mnogo stresa, učlanite se u potrebnu stranku i uvalite u državni aparat. Ako ste poduzetnik, a još ne radite s korisnicima državnog proračuna, hitno promijenite strategiju. Pronađite ljude u državnom aparatu, izdvojite štogod novca kao znak zahvale i počnite već jednom raditi s državom. Zaboravite izvoz! Zaboravite tržišnu utakmicu!

Treba priznati da je vijest o izglednom izlasku Hrvatske iz postupka prekomjernog deficita dobrodošla. Proračunski je deficit s 3,4 posto u 2015. pao na samo 0,8 posto u 2016., a za 2017. predviđa se 1,1 posto. To bi moglo poboljšati izglede za bolji kreditni rejting. Bilo je velikog straha kako će se u ovoj godini servisirati strane državne obveze, ali sad se o tome više ne govori.

Ima se, može se

No kad se vidi kakve preporuke iz Bruxellesa stižu na adresu hrvatske vlade i kad se zna da se dosadašnji premijeri i njihove ekipe nisu umarali stvaranjem vlastitih programa, nego su pokušavali ispuniti bar neke ideje iz Europske komisije, izgledno je da će i ubuduće na djelu biti isti scenarij. A savjeti iz Bruxellesa, koliko god možda bili dobronamjerni, kad se prevedu u ovdašnju stvarnost, nisu nimalo obećavajući za poslovnu zajednicu realnog sektora.

Ako još ne radite s državnim proračunom − mijenjajte strategiju! Pronađite ljude u državnom aparatu, izdvojite štogod novca kao znak zahvale i krenite već jednom. Zaboravite izvoz i tržišnu utakmicu!

Birokratima u sjedištu Europske komisije mozak radi slično kao njihovim kolegama u Zagrebu. Kad je o porezima riječ, smanjivanje je nepoznat pojam. Sad kad se državna blagajna, zbog rasta BDP-a koji proizvodi realni sektor, počela puniti bolje od očekivanoga, zar ne bi trebalo smanjiti porezno opterećenje poduzeća? Napraviti nekakav automatizam...

O tome u preporukama ni riječi. Spominje se samo ‘znatno smanjenje administrativnih troškova‘. Ma pustite vi parafiskalne namete (koji se najčešće smanjuju tako da se od parafiskalnih pretvore u fiskalne, pa više nisu parafiskalni), dajte manje poreze na potrošnju, plaće i dobit! E, to ne može! Neka poduzetnici budu sretni što im se postojeći porezi ne povećavaju. A da se porezi ipak povećaju – inzistira se na uvođenju poreza na imovinu.

Kad je o javnoj upravi riječ, postignut je konsenzus Bruxellesa i Zagreba. Nema ni riječi o tome da bi se broj zaposlenih u državnom aparatu smanjio. Uostalom, zašto i bi kad se nigdje ne spominje ni smanjenje državne potrošnje. Ima se, može se! Pa se zato traži da se u konzultacijama sa socijalnim partnerima ‘uskladi okvir za plaće u javnom sektoru i javnim uslugama‘.

Njemačka ne treba hrvatski izvoz

Što mislite kako će se to napraviti? Tako da se onima koji imaju viša primanje ona spuste na prosjek onih s nižim primanjima? Ili će se ‘okvir uskladiti‘ tako da se onima koji imaju ispodprosječna primanja podigne plaća i tako digne zajednički prosjek?

Treba priznati da u uvjetima nestabilnih vlada, neinventivnih stranačkih ekonomskih mislilaca i duboko usađenoga klijentelizma čak i ovakvi zadaci koji stižu iz Europske komisije znače ‘bolje išta nego ništa‘.

U preporukama Europske komisije nema ni riječi o tome da bi trebalo osnažiti izvozni sektor gospodarstva davanjem npr. poreznih olakšica svima, bez obzira na sektor, koji će hrvatske proizvode ili usluge plasirati izvan granica zemlje. Pa bi se tako dugoročno i na zdravim temeljima dizao BDP, punio proračun, smanjivao udio javnog duga u BDP-u i proračunski deficit držao ispod tri posto.

Može se i razumjeti zašto toga nema u preporukama. Europska komisija ipak igra kako sviraju najjače članice. Zašto bi, primjerice, Njemačkoj bilo u interesu da se jako povećava hrvatski izvoz u druge zemlje EU? Koliko god smo mali, smanjili bismo tržište za njemačke tvrtke. U temeljima politika koje se temelje na neoliberalnom pristupu i mjerenju konkurentnosti zapravo je ideja jakih ekonomija da se u zemljama poput Hrvatske stvore uvjeti za jednostavnije poslovanje njihovih tvrtki. Što je sasvim legitimno. Problem je što ‘domoroci‘ ne znaju pročitati pravi smisao ‘ogledalaca i šarenih lančića‘ i ne izrađuju, u okviru mogućnosti, vlastite preporuke. Jadne su zajednice kojima konkurenti moraju smišljati recepte za opstanak i razvoj.

Treba priznati da u uvjetima nestabilnih vlada, neinventivnih stranačkih ekonomskih mislilaca i duboko usađenoga klijentelizma čak i ovakvi zadaci koji stižu iz Europske komisije znače ‘bolje išta nego ništa‘. Možda će se iz zahtjeva za bolje upravljanje državnom imovinom ili unaprjeđenje korporativnog upravljanja državnim poduzećima izvući nekakvo poboljšanje. Ali ono ni u kojem slučaju neće biti dovoljno za odmicanje Hrvatske sa začelja većine ranglista koje objavljuje Eurostat.

25. travanj 2024 03:30