01. ožujak 2018.

Miodrag Šajatović: Povjerenik za razvoj trebao bi biti važniji od povjerenika za Agrokor

lider.media
lider.media

"Ovo je kap koja je prelila čašu! Već se dulje spremam donijeti stratešku odluku što ću s tvrtkom čiji sam osnivač. Ako mi se za koji mjesec račun za električnu energiju bude povećao od 20 do 30 posto, stvarno mi se više ne da mučiti. Nema šanse da taj trošak prebacim na svoje inozemne kupce. Ionako svake godine traže niže cijene. Za sebe i svoju obitelj imam dovoljno za normalan život, djeci ne želim priuštiti ovakve šokove, a o tome što će biti sa stotinjak radnika koji će ostati bez posla, neka se brinu oni u Vladi. Dosta je bilo!"

>>> Liberalizacija – sinonim za poskupljenje

To je reakcija jednog od ovdašnjih poduzetnika iz najrealnijeg sektora (proizvodnja namijenjena izvozu) nakon što je od kolege iz branše kojemu je istekao dosadašnji ugovor za isporuku struje čuo da je taj trošak skočio za čak 30 posto (o tome detaljno u posebnoj temi ovog broja Lidera).

Cijena populizma

Premijer Plenković mogao bi odvojiti dan-dva, isključiti mobitel i odlučiti se za jednog ili nekoliko savjetnika koji će promišljati što strateški napraviti. Ili može imenovati ministra za razvoj. Ovako, svi su uključeni u traženje novog povjernika za Agrokor i održavanje koalicije na vlasti. A u stvarnosti – kaos na kvadrat.

Vlada je za 2017. predvidjela rast BDP-a od 3,2 posto. U srijedu je objavljena procjena Državnog zavoda za statistiku u kojoj stoji da je rastao za samo 2,8 posto. Dobro je što smo ipak u plusu, loše je što je usporavanje, predviđeno za kraj 2018., počelo već u 2017. A kako je krenulo, ne treba se nadati zaustavljanju usporavanja. Svaka pogrešna Vladina odluka, a ima ih sve više, pokazat će se u budućem BDP-u.

Uzmimo za primjer ovu priču o drastičnom poskupljenju električne energije za industriju. Ideja o energiji iz obnovljivih izvora, ponajprije vjetra, dobro prolazi kod glasača. Na to se ne bune. Čak se može i dobiti koji glas na izborima. Onda se donese odluka da će se takva proizvodnja struje sufinancirati. Zatim tu ulete strani investitori koji će lijepo zaraditi i napuniti proračune porezima plaćenim u matičnoj zemlji. I to prođe glatko.

>>> U novom broju Lidera: Struja industriji poskupljuje i do 30 posto

Onda dođe trenutak da se potrošačima ispostavi račun. Pa se odabere sjednica Vlade posljednjega dana vrućega godišnjeodmorskoga kolovoza. Resorni ministar umiri javnost obećanjem da kućanstva neće dobiti skuplju struju iako se naknada za obnovljive kilovate povećava trostruko. Nitko od nas iz medija nije zapitao što će biti s cijenom struje za industriju. Ljeto je, popustila nam koncentracija... I onda pola godine poslije krenu šokovi u industriji jer ni poduzetnici ni njihovi menadžeri, a ni njihove udruge, nisu baš bili usredotočeni posljednjega dana kolovoza. Jesu li građani doista profitirali na tome što je povećanje cijene struje prebačeno na industriju?

Jesu li građani doista profitirali na tome što je povećanje cijene struje prebačeno na industriju? Kratkoročno da, dugoročno ne. Jer mnogi će ostati bez posla kad propadnu visokim ulaznim cijenama opterećeni industrijski potrošači struje.

Kratkoročno da, dugoročno ne. Jer mnogi će ostati bez posla kad propadnu visokim ulaznim cijenama opterećeni industrijski potrošači struje. Da kaos bude potpun, to što će uštedjeti zbog nepodignute cijene struje, ti isti građani debelo će platiti drugim mjerama koje se, nedomišljene uglavnom, oktroiraju iz dana u dan. Pa će plaćati skuplje grijanje zbog duboko sumnjive zakonske odredbe o ugradnji razdjelnika u stanove s centralnim grijanjem. Ili odluke da se propiše ugradnja kondenzacijskih plinskih bojlera u stanove, poteza koji u jednoj Njemačkoj nije prošao. A i u slučaju s razdjelnicima i bojlerima vrhnje će ubrati inozemni proizvođači. Domaći državni aparat kao da je cijepljen od poruke upućenih da iz Bruxellesa ne dolazi ni jedan zakon vezan uz neku takvu novu obvezu a da nije rezultat lobiranja neke grupacije proizvođača. Naši to pak, poput gusaka u magli, objeručke prihvaćaju i treniraju strogoću na pučanstvu.

Kaos na kvadrat

Sve češće se ovdašnje poduzetnike kritizira i obezvrjeđuje jer nedovoljno ulažu u nove, digitalne tehnologije, nedovoljno dižu plaće zaposlenicima i ne znaju povećati produktivnost. A odakle prosječnom poduzetniku novac za nove tehnologije kad ono što je namijenjeno tomu odlazi u kupovanje socijalnog mira prebacivanjem cijene struje s građana na industriju? Čemu se uopće mučiti kad umjesto rasterećenja na djelu imamo dodatno opterećenje? Neće svi poduzetnici u sljedećih nekoliko mjeseci zatvoriti pogone. Ali bit će to puzajući proces i onda će se javnost, predvođena politikom, čuditi ‘kao pile glisti‘ što će se potvrditi da nam je prirodni kapacitet rasta jedan posto BDP-a na godinu.

>>> Miodrag Šajatović: Prijedlog strategije: Hrvatska 2030. – zemlja sretnih rentijera

Gdje je rješenje? U ovako zaglavljenom društvu i politici gotovo da ga nema. Možda da premijer Plenković odvoji dan-dva, isključi mobitel i odluči se za jednog ili nekoliko savjetnika koji će promišljati što strateški napraviti. Ili da imenuje ministra za razvoj. Ovako, svi angažirani uključeni su u traženje novog povjernika za Agrokor i tekuće drž‘ – ne daj održavanje koalicije na vlasti. A u stvarnosti – kaos na kvadrat.