Aktualno
StoryEditor

Mogu li nove mjere aktivnog zapošljavanja pomoći aktualnom lovu na sezonske radnike

18. Ožujak 2017.
Piše:
Ivana Tarnaj

Preliminarne pripreme za turističku sezonu su počele. Drugim riječima, započeo je lov na sezonske radnike do kojih u posljednje vrijeme nije baš lako doći. Uz brojne specijalizirane sajmove poslova na kojima poslodavci ‘pecaju‘ ovosezonske zaposlenike, dodatan poticaj što većem zapošljavanju sezonaca dali su Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Hrvatski zavod za zapošljavanje predstavivši novi paket mjera aktivne politike zapošljavanja. Jedna od devet mjera odnosi se i na potporu osobama koje rade sezonske poslove.

Za kakvim djelatnicima se traga ove sezone

Čak 200 sobarica, kuhara, recepcionera, animatora traži Sunce Koncern za svoje Bluesun hotele. Najmanje ih 30 kroz stručno zapošljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) želi zaposliti Valamar. Mladu radnu snagu traži Liburnija, Jadranka, desetak radnih mjesta nudi hotel Borik.

- Tražimo ljude za rad u našim novim hotelima, Jadran i Berulia. Trebamo oko 200 ljudi svih profila. Od recepcionera, kuhara, sobarica do konobara, kaže direktor Sektora ljudskih potencijala Sunce Koncerna Filip Benjak.

>>> Ricardo: Da ih ima tko voziti kupio, umjesto 20 tegljača kupio bih 40

Ugovore na određeno nudi hotel Borik. Smještaj i hrana su unaprijed plaćeni. - Želimo zaposliti desetak kuhara, pomoćnih kuhara, sobarica i recepcionera, rekao je predstavnik hotela Damir Lamza.

https://www.youtube.com/watch?v=x0Wu-AnX_SY

Konobaru i roštiljeru vlasnik restorana Kaštel iz Omišlja Marijo Šivolija - Jelica nudi plaću od 4 500 do 8 000 kuna. - Radi se 5 mjeseci. Troškove smještaja i hrane snosim ja. Volja mi je važnija od iskustva. Osobno razgovaram sa svim zainteresiranim kandidatima za poslove, jer telefonom nije moguće osjetiti osobu, a kada razgovarate u četiri oka, odmah saznate radi li se o osobi koja doista želi raditi i, naravno, zaraditi - rekao je vlasnik restorana.

https://www.instagram.com/p/BHTsatPBRpA/?taken-at=242193905&hl=hr

Oko 40 radnih mjesta nudi se u Pakoštanama. Za razliku od nekih drugih turističkih ustanova, u Pakoštane Pine Beachu traže ljude nešto starije životne dobi i s ponešto iskustva na sličnim sezonskim poslovima. - Zanimaju nas ljudi koji imaju prijašnja radna iskustva na sličnim poslovima, ljudi koji su nedavno ostali bez posla, a pogotovo kuhari s iskustvom, rekao je Željko Butorac, član Uprave Pakoštane Pine Beach.

https://www.youtube.com/watch?time_continue=2&v=pk7Nv9UunzA

Dolaskom ljeta, sezonac (p)ostaje posebno važna kategorija radnika u hrvatskoj ekonomiji

Hrvatska ekonomija, nije to tajna, isuviše se oslanja na turizam, a kako bi rezultati kad se podvuče crta bili zadovoljavajući, ključno je osigurati dovoljno djelatnika. Sezonac, tako, postaje (i ostaje) posebno važna kategorija radnika za domaće gospodarstvo. No, kontinentalcima, koji su izgubili poslove,  što je primjerice ciljana skupina Pine Beacha, ta tri mjeseca plodonosnog rada osiguravaju egzistenciju. S druge strane, poslodavcima mjere za zapošljavanje olakšavaju njihovo isplaćivanje. Na sajmu poslova u turizmu, održanom na Zagrebačkom velesajmu poslodavci, državni službenici i korisnici istaknuli su koje prednosti donosi novih/starih devet mjera aktivnog zapošljavanja koje direktno obuhvaćaju oko 55 tisuća ljudi.

1. Potpora za zapošljavanje

Kroz ovu mjeru država godinu dana sufinancira trošak plaće pri zapošljavanju nezaposlene osobe u iznosu od 50 posto, a za osobe s invalidnošću i do 75 posto. Mjere je moguće kombinirati. Tako, primjerice, ako poslodavac želi zadržati u svojoj komapniji osobu koja je kod njega obavila SOR, to može učiniti i pritom iskoristiti ovu potporu za zapošljavanje.

2. Potpora za usavršavanje

Riječ je o potpori koja olakšava situacije u kojima je poslodavac primoran prekvalificirati radnu snagu. To je mjera koja se može primijeniti za novozaposlene, ako ih poslodavac zapošljava na 12 mjeseci, kao i na postojeću radnu snagu. Usavršavanje može trajati do šest mjeseci, tijekom kojih država pokriva 70% troškova usavršavanja, a maksimalni iznos po radniku koji može tvrtka dobiti kreće se do 15 tisuća kuna. Važno je napomenuti kako se ova potpora ne primjenjuje za upis fakulteta ili završavanje specijalističkih studija.

3. Potpora za samozapošljavanje

Preko 80 posto osoba koje su koristile potporu za samozapošljavanje i dalje posluju. Naknada za samozapošljavanje iznosi 35 tisuća kuna, a ako se odlučite angažirati još dvije osobe kroz SOR,  država vam u pokretanju posla pomaže s 45 tisuća kuna. Za otvaranje obrta ili slobodne profesije, u čemu mogu sudjelovati dvije osobe, potpora iznosi 70 000 kuna. Ono što je novo u ovoj mjeri je mogućnost udruživanja. Tako, primjerice, ako se u poslovnom pothvatu do pet osoba odluči udružiti u zadrugu, ta naknada raste na 175 tisuća kuna, a udruže li se četiri osobe u trgovačko društvo, naknada doseže 140 tisuća kuna. Tko se odluči na samozapošljavanje, ne mora brinuti o tome ima li više od 30 godina jer korištenje ove mjere nije uvjetovano dobi.

Ako poslodavac i korisnik inicijalne mjere samozapošljavanja želi zadržati osobe koje je zaposlio pomoću mjere SOR, može koristiti potporu za zapošljavanje, čime se pokriva 30 posto troškova za te radnike. Ukratko, kombinacijom mjera, dobiva se državna potpora u trajanju od 2 godine, od početka poslovanja.

4. Obrazovanje nezaposlenih

Tko želi može se školovati 6 mjeseci o trošku države kako bi se osposobili za zanimanja koja su trenutno tražena na tržištu rada. Polaznici stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja u obrazovnim ustanovama imaju pravo na naknadu za prijevoz (0,75 kuna po prijeđenom kilometru od mjesta prebivališta do mjesta školovanja), ali i na novčana pomoć u visini od 50% minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja. Mjesečni iznos novčane pomoći ne smije prelaziti  1 310 kuna.

5. Osposobljavanje na radnom mjestu

Ova mjera trebala bi smanjiti tendenciju poslodavaca da zapošljava kroz SOR. Na radnom mjestu osposobljavati se može u svrhu ishođenja potvrde od poslodavca ili javne isprave o osposobljenosti. Usmjerena je prema nezaposlenima sa završenom osnovnom i srednjom školom, što je posebno važno za strukovne škole. Naime, kroz ovu mjeru, koja traje 6 mjeseci, država sufinancira troškove mentora koji po osobi koju poučava dobiva 700 kuna, a na obuci istovremeno može imati najviše tri ‘učenika‘. Oni koji su na osposobljavanju, imaju zagarantiranu plaću u iznosu minimalne plaće u RH, a svima kojima je to potrebno, sufinancira se i polaganje stručnih ispita. Tu mjeru poslodavci smatraju dobrom u segmentima poput računovodstva, marketinga i slično. Cilj je razvijati pripravništvo i promijeniti percepciju SOR-a kao mjeru za korištenje besplatne radne snage, mišljenja su tvorci mjere.

6. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Među nezaposlenom mladom radnom snagom, njih 68,9 posto ima završenu srednju školu. Kako bi se potaknulo veće zapošljavanje nakon isteka ove mjere, SOR je redefiniran. Mjera je ograničena samo na mlađe od 30 godina, a cilj joj je stjecanjem radnog iskustva osigurati formalni uvjet za polaganje majstorskog ili državnog ispita. Mjera može trajati jednu ili dvije godine, a korisnicima je zajamčena minimalna plaća u RH. Troškove prijevoza plaća poslodavac.

Jedan od prigovora poslodavaca odnosio se na odredbu, kojom država nastoji osigurati da na mjesto stalnog zaposlenika poslodavci ne zapošljavaju SOR-ovce. Naime, želi li poslodavac zaposliti radnika kroz mjeru SOR, "netto broj zaposlenih u tvrtki mora 12 mjeseci biti identičan". Prirodni odljev, odlazak u mirovinu ili slično, se u to ne računa. Jedan od prigovora poslodavaca, pogotovo u sezonalnim poslovima, bio je da je to nemoguće ispoštovati, jer takve tvrtke, zbog karakteristika posla koji obavljaju, drastično mijenjaju broj zaposlenih. Inače, u Hrvatskoj, na godišnjoj razini, u opticaju je oko 15 tisuća SOR-ovaca.

7. Javni rad

Mjera je redefinirana nakon što su vlasti shvatile kako ljudi koji se upućuju na javni rad, često od te dodatne zarade odustaju, zbog straha da će izgubiti 800 kuna mjesečne (socijalne) naknade. Prema novim pravilima više nije moguće ukinuti tu naknadu i ova najugroženija skupina za pola radnog vremena, na 9 mjeseci, dobiva pola minimalne plaće, a žele li se, primjerice osposobiti za njegovatelja, to im se sufinancira sa 7 tisuća kuna.

8. Očuvanje radnih mjesta

Mjera potpore u trajanju od šest namijenjena je poslodavcima koji su zapali u poteškoće. Isplaćuje se potpora za skraćivanje radnog vremena kao razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme. Do sada, tu je mjeru koristila 321 osoba, a sada je proširena i na kategoriju starijih zaposlenika.

9. Stalni sezonac

Mjera se odnosi na novčanu pomoć radnicima koji su zaposleni samo tijekom sezone. Prije je prosjek financijske pomoći bio oko 6 tisuća kuna, ali 20-ak posto osoba koje su spadale u ovu kategoriju, primalo je između 10 do 16 tisuća kuna, u periodima u kojima nisu bili radno aktivni. Najbolji primjer što se ovdje dogodilo su kuhari. Jedan takav, rekli su nam u Pine Beach Pakoštanima, kuhar je dobivao 60 posto od brutto plaće, a sada je taj dodatak limitiran na 3,999 kuna. Novi izračun financijske pomoći sezonalcima izvan sezone iznosi 70 posto od prosječne plaće prva tri mjeseca, što znači da ne prelazi 4 tisuće kuna, a sljedeća tri mjeseca dobiva 35 posto. Za prva tri mjeseca taj će kuhar dobiti 4 tisuće kuna, a za preostala tri, 2 tisuće kuna.

Ono što je novo, ali među sezonalcima nije prihvaćeno kao nikakva utjeha je da je otvorena mogućnost da sezonac, koji je na mirovanju, može biti angažiran i, primjerice, zimi. Tako našeg kuhara njegov gazda može angažirati i da pripremi hranu za božićni party, ali mu to ne može biti plaćeno više od 2 tisuće kuna mjesečno. Zašto je to limitirano, u državnoj upravi nisu detaljnije pojasnili, ali je rečeno da su mjere na probnom roku i da se i ta stavka može promijeniti. Također, tvrtke koje žele, mogu plaćati produženo osiguranje svojim sezonskim radnicima, ali u tom slučaju ne mogu koristiti ovu mjeru. Takva osoba, naime, ne može ući u evidenciju zaposlenih. Jedan od prigovora sezonaca odnosio se i na načine isplate svih tih naknada. U praksi se događalo da sezonac na novac s burze mora čekati i do tri mjeseca, a čulo se i kako banke, režije i stanodavci, nemaju običaj čekati.

https://www.youtube.com/watch?v=S7jj4HICLw8

24. travanj 2024 04:25