20. rujan 2017.

Moratorij na prodaju poljoprivrednih zemljišta strancima istječe 2020.; Most za izmjene zakona

Most nezavisnih lista u vezi s prijedlogom novog zakona o poljoprivrednom zemljištu pozdravlja smanjenje administrativne barijere u raspolaganju njime i smatra da ga treba unaprijediti te se protivi prodaji hrvatskih prirodnih bogatstava u bilo kojem obliku stranim tvrtkama i pojedincima pa tako i poljoprivrednog zemljišta, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić.

Ključna primjedba Mosta nezavisnih lista na taj zakonski prijedlog odnosi se na nastavak politike zanemarivanja problematike prodaje poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i pravnim subjektima jer je moguće da će po isteku moratorija, 2020. godine, državljani i tvrtke iz EU moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, upozorio je Panenić u Saboru.

>>>Badrić na suđenju Ivi Sanaderu ponovila da je uplate od 10 000 eura za HDZ-ove gaže dobila na račun

Podsjetio je da nakon zakona donesenog 2013. i nakon ulaska u EU, Hrvatska i njezine vlade nisu poduzele ni jednu aktivnost da se na bilo koji način oteža ili spriječi prodaja poljoprivrednog zemljišta stranim kupcima po isteku moratorija 2020. Prateći događanja oko Agrokora i najave brojnih tvrtki iz inozemstva, posebice onih u poljoprivrednoj proizvodnji, pokazuju stvarnu opasnost, smatra Panenić.

- Svjesni smo da bismo prema Ugovoru o pristupanju EU morali omogućiti prodaju  zemljišta nakon 2020., ali pratimo trendove i primijetili smo da primjerice mađarski premijer Viktor Orban spriječio prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima ne samo zakonski, nego i promjenom Ustava. Osim Mađarske, Slovenije i Rumunjska, baltičke zemlje, pa čak i Danska kao stara članica imaju u svojim zakonima odredbe kojima otežavaju ili onemogućavaju prodaju zemljišta, kazao je Panenić.

- Ne vidim ni jedan razlog zašto ne bismo donošenjem novog zakona imali naznaku da će se u tom smjeru krenuti i u Hrvatskoj i da nećemo dati da budemo pod utjecajem europske birokracije, nego da bismo kao i drugi ugradili određene odredbe, dodao je Panenić.

Slovenija, primjerice, ima odredbu da onaj to želi kupiti zemljište mora biti stanovnik Slovenije najmanje pet godina ili da moraju imati registrirano poljoprivredno gospodarstvo ili određena ograničenja vezana uz veličinu zemljišta.

>>>MUH pozvao Vladu za zaustavi osiromašivanje najstarije populacije

- Pozdravljamo što se tema poljoprivrednog zemljišta, kao izuzetno važna stavlja na dnevni red, a o njezinoj važnosti govori i činjenica da se zakon mijenjao i dopunjavao čak 27 puta, rekao je Panenić.  Dodao je kako unatoč tome što je prijedlog, kao takav bio na dnevnom redu sjednice nadležnog saborskog odbora u utorak, no resorni ministar Tomislav Tolušić nije joj bio nazočan te to tumače kako zakon nema punu potporu hrvatske vlade.

Saborski zastupnik Tomislav Žagar napomenuo je kako je sadašnji ministar izjavio da će tim zakonskim rješenjem vratititi općinama i gradovima upravljanje raspolaganjem poljoprivrednih zemljišta.

- Međutim, to nije tako, jer na predloženi prijedlog programa raspolaganjem zemljišta, konačnu riječ ipak daju županije te Agencija za poljoprivredna zemljišta svojom suglasnošću. Mogućnost da se malverzacijama u izmjenama prostornog plana i kvaliteti zemljišta omogući promjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko je neprihvatljiva, drži Žagar. Time se, po njegovu sudu, otvara mogućnost izgradnje primjerice golf igrališta.

Naglasio je kako se ne može prihvatiti da je određeno da se zakupnina plati do kraja lipnja ove godine, jer je to prerano, budući poljoprivrednici tada nemaju prihode. Uz to je ugrađena odredba da se Ugovor o zakupu raskida. ako zakupnik ne plati zakupninu do kraja rujna, što će otežati poslovanje poljoprivrednim gospodarstvima koji prve prihode imaju tek od prodaje uroda pšenice, podsjetio je Žagar.

>>>Tolušić drvoprerađivačima: Imate ‘otvorene ruke’ da osmislite novi model raspodjele sirovine

Ukazao je i na predviđenu mogućnost dodjele poljoprivrednog zemljišta na korištenje bez javnog natječaja trgovačkim društvima kojima je osnivač RH ili jedinice lokalne i regionalne samouprave te da se ti korisnici oslobode djelomično ili u cijelosti od plaćanja zakupnine. Time se otvara mogućnost daljnje političke manipulacije poljoprivrednim zemljištem, napominje Žagar, dodajući i kako je nejasan prijedlog revalorizacije cijene otkupa i zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta.

O problemu prodaje poljoprivrednog zemljišta raspravljat će se u srijedu i na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta koji predstavlja Studiju o razmjerima nezakonitog prisvajanja obradivih površina u EU. Upozoravaju na problem koncentracije poljoprivrednog zemljišta u rukama malog broja vlasnika, te kupovini zemljišta od strane investicijskih fondova i banaka, što je posebno izraženo u istočnom dijelu Europe. O toj temi će s njima u Hrvatskom saboru danas razgovarati Tomislav Panenić.