20. siječanj 2018.

Munjiza: Zuckerberg će biti predsjednički kandidat treće faze globalizacije

Za božićnih blagdana imao sam priliku ponovno pročitati zanimljivu knjigu Henryja Kissingera ‘World Order‘ i naići na webu na dva važna recentna teksta koja izvrsno dopunjuju njegove teze i zajedno daju širu perspektivu o stanju u svjetskoj politici i gospodarstvu te bacaju drugo svjetlo na hrvatske izazove kao što su reforma obrazovanja, (trajna) emigracija mladih obitelji u Europsku uniju, budućnost Agrokora ili Ine te ukupni odnosi u društvu.

Glavne su Kissingerove poruke da bi svaki pojedinac, kompanija ili država trebali biti svjesni da ne postoje vječni neprijatelji, odnosno nepovoljne konjunkture, i obratno – da na dulji rok ne postoje sto posto odani saveznici i prijatelji. Što prije jedna zajednica u svojoj kolektivnoj svijesti i praktičnom djelovanju prihvati da se životne okolnosti kontinuirano mijenjaju, ali i da osobe/kompanije/države s najvećim znanjima/resursima/sposobnostima imaju zadatak prilagoditi svoju ambicioznost uvjetima u okružju, to bolje za nju!

‘Tajna‘ kampanja

Zuckerberg je odlučio posjetiti svaku državu SAD-a u kojoj još nije bio i razgovarati s najvažnijim predstavnicima lokalnih zajednica da bi bolje razumio ukupnost SAD-a i lokalnih izazova o kojima ne bi mogao biti informiran iz svoje ‘zone komfora‘ u tvrtkinu sjedištu u bogatoj Kaliforniji.

Članak u New York Timesu obrađuje tezu da je vlasnik Facebooka Mark Zuckerberg ‘tajno‘ započeo kampanju za predsjednika SAD-a, pri čemu se analiziraju utjecaj društvenih platformi i online kompanija na povezivanje ljudi i njihova stvarna uloga u tome, ali i fizički protok robe, usluga, novca/kriptovaluta te podataka, posebice lažnih vijesti, kao i uloga velikih servera na kojima se prikupljaju i čuvaju svi mogući podaci o brojnim korisnicima. Iako je na netu sve dostupno, korisnici se najčešće apsurdno zatvaraju u sebi slična okružja i podložni su utjecaju opinion makera unutar svojih vrijednosnih sustava.

>>>Facebook će postati najmoćnije oruđe vlasti

Zuckerberg je odlučio posjetiti svaku dražvu SAD-a u kojoj još nije bio i razgovarati s najvažnijim predstavnicima lokalnih zajednica kako bi bolje razumio ukupnost SAD-a i lokalnih izazova o kojima ne bi mogao biti informiran iz svoje ‘zone komfora‘ u tvrtkinu sjedištu u bogatoj Kaliforniji. U tim posjetima inzistirao je na tome da posjeti barem jedan vjerski obred i izrijekom naglasio da je vjera važan čimbenik svake lokalne zajednice, da je treba jako poštovati te da on što je stariji, to više drži do duhovnosti, vjere i crkve. Njegovo nastojanje da dopre do što više lokalnih zajednica i da razumije niše svojih korisnika dobra je poruka svima koji žele upravljati velikim sustavima. Za Hrvatsku je posebice interesantno njegovo proklamiranje važnosti i utjecaja vjere na lokalne zajednice i njihove sustave vrijednosti, koji su pokretači (ili kočničari) razvoja!

Treća faza globalizacije

Naposljetku, druga je poveznica predavanje profesora na INSEAD-u Joséa Santosa koji je na poznatoj regionalnog poslovnoj školi govorio o razvoju globalizacije i njezinoj trećoj fazi, u kojoj smo danas. Globalni svijet najprije je bio tržište za prodaju robe i usluga (ali i ideja) standardiziranih za sve zemlje (Coca-Cola, BMW itd.), nakon toga se proizvodnja premještala u države s jeftinijom radnom snagom, ‘bliže‘ potrošačima. I ta je faza pri završetku. Sada svjedočimo fazi stvaranja lokalnih ‘hubova‘ u kojima najkvalitetnije kompanije upotrebljavaju lokalno znanje, kozmopolitske menadžere i inženjere koji iskorištavaju brzinu i mogućnosti interneta da na udaljenim mjestima (engl. remote places) uspostavljaju kompanije koje prkose velikima i globalnima.

>>>Nikola Vrdoljak: Promjene su brze i uzbudljive, ali nas i plaše

I u Hrvatskoj imamo nekoliko takvih kompanija, spomenimo Rimac Automobile i Nanobit... I iako Rimac Automobili proizvode izvanredne nišne automobile, ujedno vrlo dobro prodaju električne akumulatore npr. Kinezima, jednako kao što i Facebook kao platforma služi za društveno povezivanje, ali i za bigbrotherovsko prikupljanje podataka o korisnicima.

Znači, proizvodnja se vraća u matične zemlje, prodaja se ionako dominantno okreće internetu, web-platformama i online trgovini, no lokalne zajednice i posebnosti pojedinih grupacija sa sličnim društvenim vrijednostima mogu razumjeti i takve grupacije u logične potrošačke segmente povezati  lideri koji razumiju univerzalnost ljudske prirode i trendova, ali i posebnosti država, nacija i lokalnih zajednica. I izvori financiranja u jednom dijelu postaju manje važni jer su tu crowdfunding-kampanje s pomoću kojih se može financirati gotovo svaki projekt koji ‘pogađa u dušu‘ neku skupinu ljudi.

>>>Jose Santos demonstrirao kako ugrabiti globalni talent za stvaranje lokalnih lidera

Mjera za uspješnost vođa tvrtki/država/grupacija minimalna je količina anksioznosti kod sljedbenika i sposobnost grupacija da se suoče i prebrode nepredvidljive događaje (npr. krah velikih tvrtki kao što je Lehman Brothers ili iznenadne bolesti), a da pritom omogućuju kontinuiran rast (BDP-a, prometa, zaposlenosti itd.), razumno upravljaju troškovima i primjenjuju inovacije, bilo vlastite bilo one iz najbolje svjetske prakse.